Lastovska buna je ime za događaje između 1602. i 1606. kada je elita otoka Lastova pokušala promijeniti vlast Dubrovačke Republike onom Mletačke. Centralizacija i snižavanje povlastica autonomne općine pod Dubrovnikom preraslo je u nezadovoljstvo, pobunu, i konačno, u poziv imućnijih Lastovaca Mlečanima koji su preuzeli vlast na otoku 1603. godine. Diplomatskom akcijom Dubrovčana na madridskom i bečkom dvoru, kod pape, u Istanbulu i Veneciji, Mlečani su se povukli s otoka 1606. godine.
Španjolska se umiješala u bunu. Pobunjeni Lastovljani su se odmah stavili pod mletačku zaštitu. Dubrovčanima je na to njihov dobri saveznik i zaštitnik Španjolska ponudila pomoć od 55 galija i sedam tisuća vojnika. Španjolska nije morala intervenirati, budući da je otok vraćen na zahtjev vrhovnog gospodara Dubrovnika Turske.[1]
Bibliografija
- Vrandečić, Josip; Bertoša, Miroslav. Hrvatska povijest u ranom novom vijeku, sv. 3, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku, Zagreb: Lekyam international; Barbat, 2007.
Izvori
- ↑ Neven Budak: Habsburzi i Hrvati. Kolo Matice hrvatske br. 3, 2002. Pristupljeno 24. studenoga 2025.