Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kurt Georg Kiesinger

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Kurt Georg Kiesinger
Kurt Georg Kiesinger

29. Njemački kancelar
3. Kancelar Savezne Republike Njemačke
trajanje službe
1. prosinca, 1966. – 21. listopada, 1969.
Prethodnik Ludwig Erhard
Nasljednik Willy Brandt
Rođenje 6. travnja 1904.
Smrt 9. ožujka 1988.
Politička stranka NSDAP (1933-1945)
CDU
Zanimanje odvjetnik

Kurt Georg Kiesinger (Albstadt-Ebingen, 6. travnja 1904. - Tübingen, 9. ožujka 1988.), je bio njemački konzervativni političar i kancelar zapadne njemačke od 1. prosinca 1966. do 21. listopada 1969.

Mladost

Rodio se u Ebingenu u Njemačkoj. Nakon srednje škole preselio se u Berlin gdje je studirao pravo i postao odvjetnik. Kao student postao je članom rimokatoličke zajednice Askania-Burgundia. Nacističkoj stranci pridružio se 1933. Od 1940. radio je u ministarstvu vanjskih poslova. Nakon rata prošao je kroz proces denacifikacije. RSHA (nacistička organizacija) u svojim bilješkama navela je da je Kiesinger sprečavao provođenje antisemitske politike u svome uredu.

Politička karjera

Za vrijeme prvih demokratskih izbora Kiesinger se pridružio CDU-u i osvojio mjesto u Bundestagu, Zapadnonjemačkom parlamentu. 1951. godine postao je član izvršnog tijela CDU-a. Otišao je iz vrhovnog tijela CDU-a nakon reformi unutar same stranke. Nakon toga odlučio se prebaciti iz državne u regionalnu politiku. 17. prosinca 1958. Postao je premijer Baden-Württemberga. U službi je bio sve do 1. prosinca 1966., kada je postao kancelar.

Kancelar

Nakon što se koalicija CDU/CSU-FDP slomila, Kiesinger je došao na mjesto kancelara predvodeći veliku (CDU/CSU-SPD) koaliciju. Willy Brandt vođa SPD-a i njegov nasljednik imao je ulogu zamjenika kancelara i ministra vanjskih poslova. Tijekom njegovog mandata smanjene su napetosti između Zapadne Njemačke i Istočnog bloka, uspotavivši tako i diplomatske odnose sa Čehoslovačkom, Rumunjskom i Jugoslavijom.

Jedan od njegovih loših trenutaka na mjestu kancelara dogodio se 1968. na zasjedanju CDU-a kada ga je francuska aktivistica Beate Klarsfeld ošamarila u javnosti nazivajući ga nacistom. Učinila je to na francuskom ali dok su je dvojica redara odvodili iz prostorije, počela je uzvikivati i na njemačkom uzvikujući: "Kiesinger! Nazi! Abtreten!" ("Kiesinger! Nacist! Dolje!"). Kiesinger držeći se za svoj lijevi obraz i na rubu suza nije odgovorio. Sve do svoje smrti odbijao je komentirati taj događaj.

Na izborima 1969. SPD je stvorio koaliciju s FDP i tako osvojio vlast. Time je završila posljeratna vladavina CDU-ovih kancelara. Na Kiesingerovo mjesto došao je Willy Brandt dotadašnji njegov zamjenik.

Kiesinger je nastavio voditi CDU/CSU kao najveću opozicijsku stranku u zemlji sve do srpnja 1971. Ostao je član Bundestaga do 1980., kada se povukao iz politike.

Umro je u Tübingenu 1988. Tijekom cijelog svog života, pa čak i nakon svoje smrti prozivan je nacistom zbog sudjelovanja u Nacističkoj stranci za vrijeme Trećeg Reicha.

Djela

  • Schwäbische Kindheit. Tübingen 1964.
  • Die Stellung des Parlamentariers in unserer Zeit. Stuttgart 1981.
  • Dunkle und helle Jahre: Erinnerungen 1904 - 1958. Stuttgart 1989.