Kršćanstvo u Albaniji
Kršćanstvo je jedna od najbrojnijih vjerskih zajednica u Albaniji. Prema Svjetskoj bazi podataka, kršćani čine više od trećine stanovništva; 22% stanovništva su pravoslavci, a 13% rimokatolici. Međutim, mnogi Albanci su ili ateisti ili agnostici. Prema podacima organizacije "Međunarodna vjerska sloboda" 2007. godine. "Ne postoje pouzdani podatci o njihovom postotku, ali smatra se da se kreće od 25 – 40 posto".[1] Zbog neprakticiranja vjere, podatci i procjene vjerskog sastava znatno variraju, pa CIA u procjeni za 2011. navodi 10% rimokatolika i pravoslavnih 6,8%, a ostalih kršćana (protestantata i dr.) još manje[2]
Povijest[uredi]
Albanija je jedno od mjesta gdje se kršćanstvo prvo proširilo. Još u apostolskim vremenima u lučkom gradu Draču smatra se da je živilo sedamdesetak kršćanskih obitelji.[3]
Od velike podjele kršćanstva, Katoličkoj Crkvi bio je naklonjen sjever i priobalje današnje Albanije, posebice predjeli pod mletačkom vlašću, a u ostatku Pravoslavnoj Crkvi, kao posljedica bizantske vlasti.
Dolazak albanskih krajeva pod osmansku vlast za posljedicu je imalo islamiziranje. Osmanski osvajači nisu imali nikakve tolerancije prema nemuslimanima. Islamiziranje se iskazalo u prelasku vjernika s kršćanske (katoličke ili pravoslavne) na islam. Druga bitna dimenzija islamiziranja je zatiranje kršćanstva i tragova kršćanstva. Na tlu današnje Albanije do osmanskih osvajanja bilo je više od 30 biskupskih sjedišta ili značajnih crkvenih središta. Nakon osvajanja zauvijek su razorena. Uz njih su nestale su redovničke zajednice nemjerljiva doprinosa u životu katoličke zajednice u Albanaca. Opustjelost nije bila ograničena samo na crkvena središta, svetišta i samostane, nego su osmanski osvajači i njihovi pomagači uništili cijele gradove, gradiće i sela.[4]
Pučanstvo nije rado prelazilo na islam, što je izazivalo bijes nezadovoljnih osvajača. Stoga su bili neprestano proganjani. Kad su osmanske snage bile u ratnim pohodima, kršćanski puk su izmrcvarile i pobile. Osmanska vladavina potrajala je pet stoljeća. Za tako dugo vremena tiranije nad kršćanima osmanska država nasilno je islamizirala dvije trećine albanskog pučanstva, koje je protiv svoje volje otpalo od kršćanstva. Kršćansko svećenstvo je pretrpilo najviše, zbog čega je pastoral patio zbog nedostatka svećenstva. Kršćani su da bi izbjegli neprestane progone, uhićivanja, gospodarstvena iscrpljivanja i fizička zlostavljanja, dosjetili se varkama. Tako se pojavilo ljaramanstvo, oblik vjerskoga sinkretizma, u ovom slučaju kriptokršćanstva. Stanovnici su pokazivali ka vani da su islamizirani, što je bilo samo prividno. U zbilji su u svojoj misaonoj, duševnoj i unutarnjoj skrovitosti i dalje bili kršćanima. [4]
Tanzimatske reforme 1839. koje su nametnule vojnu službu nemuslimanima, prije svega kršćanima, pridonijele su da se je mnoštvo ondašnjih stanovnika današnje Albanije s kršćanstva prešlo na islam radi izbjegavanja vojne obveze. Ipak, mnogi su potajice ostali biti kršćanima, pokazujući pripadnost islamu samo izvana (kriptokršćani). Komunistički režim Envera Hoxhe propagirao je i nasilno sprovodio ateizam od 1944. do 1991. godine. Progonili su, mučili i ubijali svećenike u montiranim procesima; ističe se skupina od trideset i osam albanskih mučenika, koji su poslije 60-ak godina proglašeni blaženim u Skadru 5. studenoga 2016. godine. [5] Godine 1967. zatvorene su sve crkve i džamije. Studenoga 1990. Albanija je dopustila privatno prakticiranje vjere.[2] Nakon pada komunizma 1991. godine, u Albaniji je povećan broj kršćana.
Galerija[uredi]
-
Širenje kršćanstva u Europi i na Sredozemlju. -
Europa u doba velike podjele 1054. godine. -
Religija u Europi, na Sredozemlju i na Bliskom Istoku 1100. -
Religije u Europi 1560.
_(14785615523).jpg)
Izvori[uredi]
- ↑ "Instantanés d’Albaníe, un autre regard sur les Balkans", 2005 - Etudiants en Tourisme et Actions Patrimoniales.
- ↑ 2,0 2,1 (eng.) CIA The World Factbook — Central Intelligence Agency - Field listing: Religions. Pristupljeno 29. listopada 2016.
- ↑ https://biblicalstudies.org.uk/pdf/rcl/10-3_242.pdf
- ↑ 4,0 4,1 IKA-kj: Knjiga o islamizaciji Albanaca i fenomenu ljaramanstva. IKA. 21. svibnja 2003. Pristupljeno 2. rujna 2023.
Albanska katolička misija objavila je knjigu “Islamizacija Albanaca i fenomen ljaramanstva tijekom stoljeća (XV. – XX.)”, autora albanskog svećenika dr. Shana Zefija, koja je plod njegove doktorske disertacije obranjene u Rimu 11. prosinca 1992. godine. - ↑ Narod.hr: Još dva hrvatska blaženika – fra Serafin Glasnović – Kodić iz Janjeva i don Anton Muzić iz Vrnavokola, narod.hr, 6. studenoga 2016., Preuzeto 6. studenog 2016.
| |||||||||||