| Duljina | 14 km |
| Nadm. visina izvora | 910 m |
| Izvor | Obronci Očauš - Borja |
| Ušće | rijeka Vrbanja; n/v = 340 m |
| Pritoci | Diklanski i Veliki Breski potok, Sirovac, Veliki Jankovac i Tovilovića potok |
| Države |  Bosna i Hercegovina
|
| Gradovi | Maslovare Obodnik |
| Slijev | Crnomorski |
| Ulijeva se u | rijeku Vrbanju |
| Plovna od − do | Nije plovna |
Kruševica je najsnažnija desna pritoka Vrbanje. Duga je oko 14 km. Veće desne pritoke su joj Diklanski i Veliki Breski potok, te Sirovac, a lijeve: Veliki Jankovac i Tovilovića potok.[1] Njene dvije čelenke (Vilenski i Grebenski potok) izviru na sjeveroistočnim padinama planine Očauš, na ekspoziciji prema Borju, (na oko 950 m n/v).
Značajnije desne pritoke su joj Diklanski i Veliki Breski potok, Mali Mrđin potok, Sirovac, Uzlomac, Slatki potok i Rasova, a lijeve: Stevanovina, Veliki Jankovac, Đukin do, Lauška rijeka i Vaganjski potok. Na njima je (sve do 60-tih godina XX stoljeća) bilo čak oko 40 vodenica.[2][3][4]
Na južnom planinskom lancu Rogljuša – Trnjić njive – Plane je razvođe Kruševice i Maljevske rijeke (također pritoke Vrbanje), a na sjeverozapadnom lancu Omac – Jezero – Gejevi je njena vododijelnica sa Malom Usorom (sliv Bosne)[5].
Kruševica protječe kroz Maslovare, a u matičnu rijeku se ulijeva u Obodniku, pri odvojku regionalne alne ceste (R-440)za Šiprage i Kruševo Brdo, od magistralne ceste M-4 (Banjaluka –– Kotor-Varoš – Teslić – Matuzići – Doboj).[6][7]. U Matuzićima je ulaz na magistralnu cestu M-17.
Vidi još
Izvori
- PREUSMJERI Predložak:Izvori
- ↑ [1]
- ↑ Vojnogeografski institut, Izd. (1955): Prnjavor (List karte 1:100.000, Izohipse na 20 m). Vojnogeografski institut, Beograd.
- ↑ Spahić M. et al. (2000): Bosna i Hercegovina (1:250.000). Izdavačko preduzeće „Sejtarija“, Sarajevo.
- ↑ Mučibabić B., Ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine. Geodetski zavod BiH, Sarajevo, ISBN 9958-766-00-0.
- ↑ Magic Map, Izd. (2012): Bosna i Hercegovina – Geografska karta. ISBN 978-86-7802-025-4, www.magicmap.rs, Beograd
- ↑ Udaljenosti u BiH [2] pristupljeno 20. srpnja 2019.
- ↑ Mučibabić B., ur. (1998): Geografski atlas Bosne i Hercegovine, Geodetski zavod BiH, Sarajevo