 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Script error: No such module "Unsubst".
 |
Ovaj članak ili odjeljak izgleda kao rad obožavatelja. (Rasprava) Molimo vašu pomoć kod poboljšavanja ovog članka, uklanjanjem osobnih pohvala i subjektivnih tumačenja, nebitnih popisa ili zbirki poveznica koje su od male ili nepostojeće važnosti. (pomoć) |
Krste Juras (Šibenik, 21. srpnja 1945.), hrvatski brodograđevni stručnjak, pjesnik i tekstopisac.
Životopis
Krste Juras rođen je 21.07.1945. u šibenskom Varošu, nedaleko rodnih kuća Vice Vukova, Arsena Dedića i Ive Pattiere (rodna kuća Miše Kovača je nešto dalje), kao i nekoliko članova kultne klape Šibenik.
Osnovnu školu i gimnaziju završio je s odličnim uspjehom, kao jedan od najboljih šibenskih gimnazijalaca13). Zanimljivo je da mu je prvi profesor hrvatskog jezika bio Ivo Brešan, u vrijeme dok je gimnaziju vodio neumorni kroničar Šibenika, erudit, prof. Ivo Livaković.
Godine 1964. Juras upisuje studij brodogradnje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (FSB) u Zagrebu. Za vrijeme studija bavi se svim i svačim: recepcioner u hotelu, noćni čuvar, kabaretski pjevač, pomoćni scenski radnik na TVZ, pobjednik na jednom od prvih TV kvizova (Zlatni pogodak, 1968, osvojio Ford Taunus coupe!) itd, da bi diplomirao na FSB 1972. s temom iz Organizacije brodogradilišta.
Po stjecanju diplome, zapošljava se u Odjelu plana Brodosplita, da bi u srpnju 1972. otišao na odsluženje vojnog roka na Korčulu. Zanimljivo je da je kao vojnik 1973. nastupio na kvizu TVZ Tri, dva, jedan ali vrijedan1), u kojem je pobjedio u dvije emisije (kasnije se u toj seriji kao sedamnaestogodišnjak proslavio Mirko Miočić).
U razdoblju 1973-74 radi u Službi inženjeringa Brodosplita, da bi se u travnju 1974. zaposlio u prestižnom Brodarskom institutu u Zagrebu (koji je presudno utjecao na njegovu profesionalnu karijeru), a iste se godine ženi s Jasminkom Juras, s kojom ima dvoje djece, Ivana (42) i Marinu (41).
Profesionalna karijera
Nakon kraćeg razdoblja rada u Brodosplitu, Krste Juras u prvom razdoblju svoje profesionalne karijere u Brodarskom institutu (1974-89) participira u razvoju niza projekata površinskih brodova RM bivše države, od kojih je dio tvorio temelj HRM.
1974-76 surađuje na razvoju projekta raketnih topovnjača (RTOP) tipa Končar, od kojih je u aktivnom sastavu HRM RTOP Šibenik.
1976-82 glavni suradnik na razvoju patrolnih brodova tipa Mirna, od kojih su u sastavu HRM brodovi tipa Hrvatska Kostajnica (ukupno 4).
1982-86 surađuje na razvoju projekta velikih patrolnih brodova (VPBR) tipa Kotor/Pula.
1986-89 glavni suradnik na razvoju desantnih jurišnih čamaca tipa DJČ 613.
Godine 1989. Krste Juras doktorira na FSB s temom iz brodske akustike (Buka na manjim brodovima)2).
Iste se godine zapošljava u Zavodu za ispitivanje kvalitete robe (ZIK) u Zagrebu, gdje je do 1992. voditelj Akustičkog inženjeringa.
Početkom 1993. Juras se vraća u Brodarski institut, gdje je imenovan direktorom Sektora specijalne brodogradnje, ključnim za za razvoj HRM u jeku Domovinskog rata.
U tom svojstvu rukovodi projektom i gradnjom RTOP Kralj Dmitar Zvonimir te rekonstrukcijom i modernizacijom podmornice Velebit.
Međutim, presudan je Jurasov doprinos realizaciji projekta prvog hrvatskog protuminskog broda (MPMB) Korčula, kome je u ključnom razdoblju (1993-98) na čelu inženjeringa, dakle, projektiranja te gradnje i opremanja broda (u brodogradilištu Greben, Vela Luka). Zahvaljujući svojim poslovnim kontaktima uspio je u uvjetima potpunog embarga na uvoz vojne opreme nabaviti vrlo sofisticiranu opremu, prije svega propulzijski sustav, koji je zadovoljavao sve kriterije za ovako složeno plovilo (izvrsna manevarska svojstva, niska razina podvodnog šuma, nemagnetičnost, otpornost na podvodne udare itd).
O Jurasovom doprinosu razvoju HRM vidi 3).
1999-2000 glavni je urednik znanstvenog časopisa Brodogradnja4).
2000-2001 direktor je Remontnog brodogradilišta Šibenik. U tom svojstvu u kolovozu 2000. rukovodi rekonstrukcijom RTOP tipa La Combattante Libijske RM, neposredno nakon ukidanja sankcija Libiji od strane Vijeća sigurnosti UN.
2002. u svojstvu samostalnog projektanta plovila posebne namjene osniva tvrtku Nova Projekt.
2004. pobjeđuje etabliranu svjetsku konkurenciju na međunarodnom natječaju za projekt brodova Libijske obalne straže, po mnogo čemu unikatnim projektom ozn. PV30-LS (originalno razvijena podvodna forma trupa, izvrsna pomorstvenost, primjena stealth tehnologije itd).
2006-08 po Jurasovim projektnim rješenjima u hrvatskim brodogradilištima je izgrađeno te isporučeno Libijskoj obalnoj straži ukupno šest brodova tipa PV30-LS, čija su kvalitetna rješenja zamijećena u domaćim i svjetskim specijaliziranim medijima3,5,6).
2009. brodogradilište Kraljevica otkupilo mu je idejni projekt univerzalnog brzog patrolnog broda tipa FPV38-LS.
2010. izradio prognozu buke te projekt akustičke obrade jahte za poduzetnika F. Zeptera, građenoj u brodogradilištu Kraljevica.
2018. za zadarskog brodovlasnika G&V Iadera Line izradio idejni projekt putničkog broda tipa PB-NP39.
Kao znanstvenik, Krste Juras objavio je na desetke znanstvenih i stručnih radova s područja brodske akustike, osnivanja plovila posebne namjene te povijesti brodogradnje i ratovanja na moru na relevantnim domaćim i svjetskim skupovima te u stručnim časopisima.
Pjesnička djela
Krste Juras je do sada objavio četiri pjesničke zbirke:
-Balada o tekstopiscu (izdavač NIŠRO Varaždin, 1982),
-Resselov vijak (ilustrirao Hrvoje Šercar, izdavač Spektar Zagreb, 1985),
-Dalmacija u mom oku (s Marijom Braut, izdavač Juraj Šišgorić, Šibenik 1996),
-Samo moru virujen (izdavač Vuković i Runjić, Zagreb 2008).
Juras je najzastupljeniji autor u antologiji hrvatskog pjesništva o moru, pomorcima i brodovima Moreplovi7), a zastupljen je i u antologiji hrvatskog rodoljubnog pjesništva Mila si nam ti jedina8).
O Jurasovom pjesničkom doprinosu rekli su:
Milivoj Slaviček, autor pogovora za zbirku Balada o tekstopiscu, koju preporučuje punim dahom9),
Zdravko Zima, koji, komentirajući zbirku Resselov vijak, konstatira da je između tehničkih znanja i versifikatorskog umijeća, Juras izbrisao znak negacije i postavio znak jednakosti10),
Ivo Brešan u pogovoru zbirci Dalmacija u mom oku govori da je Jurasova poezija po svom izričaju jednostavna, jasna i lapidarna11), dok Jurasov sugrađanin Arsen Dedić govori o vječnoj estradnoj sjeni kojom je Jurasu suđeno hodati12).
Zabavna glazba
Jurasova, uvjetno rečeno, estradna karijera počela je 1968-69 u tada kultnom kabareu Jazavac gdje se tih kasnih šezdesetih istaknuo kao šan(k)sonijer, interpretirajući rane repertoare Arsena Dedića, Sergija Endriga, ali i Charlesa Aznavoura te Alaina Barriera. Tako je jednom prilikom, ne domogavši se originalnog teksta Endrigove Rose biance, sam napisao -nevješt- prepjev te Bijele ruže13) što se, po njegovom priznanju, ne može nikako smatrati početkom njegove, kasnije uspješne, karijere estradnog pjesnika.
Ta karijera započinje 1974. -u godini zaposlenja u Brodarskom institutu i ženidbe s Jasminkom- suradnjom sa Zvonkom Špišićem, koji je u Jurasu prepoznao -estradni- pjesnički talent, te je, podučivši ga tajnama zanata, uglazbio njegov prvi tekst Kaži mi, koji je na Zagrebu 74 interpretirala Višnja Korbar. Suradnja sa Špišićem nastavila se tih ranih sedamdesetih (Stol, Zadnji trabakul) da bi potom Jurasovi pjesnički vrhunci kulminirali kasnih sedamdesetih suradnjom, ne samo sa Špišićem, već i sa Dušanom Šarcem, Zdenkom Runjićem, Ibricom Jusićem, Nikicom Kalogjerom, Rajkom Dujmićem i inima (Konoba kod Dva ferala, Šibenska balada, Ljubav je tvoja kao vino, Ljubi san vašu 'ćer, Nedjeljni ručak, Tvoja barka mala, Ja nisam taj itd.), da bi se nastavila i osamdesetih (albumi Čovjek bez kafića Ibrice Jusića i Dalmacija u mom oku Miše Kovača, suradnja s Meri Cetinić, Stijenama Marina Limića, klapskim opusom Arsena Dedića, kultnim Dišperadunom Zdenka Runjića itd).
Kroz nešto manje od pola stoljeća bavljenja glazbom, Krste Juras je po općem sudu jedini -uspješno- pisao za potpuno različite interpretatore i glazbene žanrove, od klapskih uspješnica do Miše Kovača i Olivera Dragojevića, od šansona Ibrice Jusića i Zvonka Špišića do simfo rocka Dade Topića ili prve postave Stijena, od čistih šlagera Mikija Jevremovića, Ljupke ili Magazina (Dva zrna grožđa) do ispovjednih pjesama jedne Meri Cetinić13).
Publika i kritika je to prepoznala, nagradivši ga brojnim festivalskim i inim nagradama i priznanjima (Split, Zagreb, Opatija, Omiš, Šibenik).
Jugoton mu je 1989. objavio prvu kompilaciju pod nazivom Dva zrna grožđa14), za koju mu je pogovor napisao Drago Britvić, nestor hrvatskog estradnog pjesništva (po Jurasovom mišljenju najveći među nejednakima).
S autorom glazbe Zdenkom Runjićem je u razdoblju 2002-04 surađivao na, do danas neizvedenoj, operi Grgur, za koju je napisao libreto15).
2008. u izdanju Vuković & Runjić (omotnica Vasko Lipovac) iz tiska izlazi Jurasova zbirka pjesama Samo moru virujen, u kojoj se, prema autorovom izboru, nalazi pedeset (od nekih 250) stihova uglazbljenih skladbi, od kojih, prema općem sudu, većina ima poetskih vrijednosti, što nije ostalo nezabilježeno od strane conosseura estradnog pjesništva.
Tako ga autor pogovora Ivica Ivanišević proglašava pjesnikom izgubljenog zavičaja16), za Sinišu Kekeza sve je reka u dvi riči, iz duše, potrebe i gušta17), a za Nikolu Petkovića riječ je o bezvremenim pjesmama18).
Iste, 2008. Croatia Records je objavio CD pod istim nazivom (Samo moru virujen) sa dvadeset probranih skladbi na Jurasove stihove.
Na natječaju RTL za Hrvatski broj 1 (2014), prema sudu glazbenih kritičara i diskografskim podacima, skladba Dalmacija u mom oku, skladatelja Dušana Šarca i autora stihova Krste Jurasa, proglašena je najboljom dalmatinskom pjesmom svih vremena19).
2015. primljen je u redovno članstvo Hrvatskog društva skladatelja.
Odlukom gradske uprave Šibenika od rujna 2016, skladba Šibenska balada istih autora (D. Šarac -K. Juras) proglašena je svečanom pjesmom (himnom) grada Šibenika20).
Iste, 2016. godine Krste Juras je dobio nagradu grada Šibenika za iznimno promicanje Šibenika u svojim pjesmama21).
U okviru splitskog festivala zabavne glazbe 2018, priređena je i autorska večer Krste Jurasa pod nazivom Dalmacija u mom oku, koja je u većini medija ocijenjena veličanstvenom22).
I konačno, povodom 45 godina prisustva Krste Jurasa na domaćoj estradi Croatia Records mu je u okviru svoje prestižne edicije Gold Collection upravo na autorov jubilarni 75. rođendan izdao dvostruki CD s 41 skladbom, od Kaži mi Višnje Korbar iz 1974. do zaključno skladbe Krešimirov grade iz 2019. u izvedbi Đanija Stipaničeva i ŠPD Kolo.
Izbor je sastavio Siniša Škarica neumorni kroničar Tvornice glazbe u Dubravi, koji je, dakako, i autor nadahnutog pogovora13).
Ostale djelatnosti
Krste Juras je scenarist, voditelj i dijelom redatelj TV dokumentarne serije Hrvatska korablja, na temu hrvatske brodograditeljske i pomorske baštine. Serija je snimana ratnih devedesetih, da bi 1996. bila emitirana te od tada višekratno reprizirana.
Krste Juras je svu svoju erudiciju pokazao i kao jedan od najuspješnijih natjecatelja TV kvizova, u izuzetno dugom razdoblju 1968.-2004.
Izvori
- http://www.diskografija.com/umjetnik/krste-juras.htm
- http://www.crorec.hr/crorec.hr/izdanje.php?OBJECT_ID=605205#
- 1)Zoran Erceg: Običan momak Krste Juras, Slobodna Dalmacija, 23.03.1973.
- 2)fsb.unizg.hr: Doktorirali na studiju brodogradnje
- 3)Mario Matana: Podmornice i patrolni brodovi mogli su biti naš izvozni adut, Novi list, 30.08.2009.
- 4)tehnika.Izmk.hr: Brodogradnja/Hrvatska tehnička enciklopedija
- 5)Gorden Knezović: Stihopisac i projektant brodova ostvario hit u Libiji, business.hr, 12.11.2009.
- 6)Jane's Fighting Ships, London, edition 2006 -07
- 7)Moreplovi, sastavio Luko Paljetak, Pomorski fakultet Dubrovnik, 1996.
- 8)Mila si nam ti jedina, sastavili Josip Bratulić i suradnici, Alfa Zagreb, 1998.
- 9)Mirjana Jurišić: Balada o tekstopiscu, Večernji list, 05.01.1983.
- 10)Zdravko Zima: Inženjer pjesništva, Studio, 11.07.1986.
- 11)Ivo Brešan: Pjesništvo Krste Jurasa, pogovor zbirci Dalmacija u mom oku, 1996.
- 12)Jordanka Grubač: Dalmacija u mom srcu, Slobodna Dalmacija, 20.10.1996.
- 13)Siniša Škarica: Krste Juras ili naš junak u sjeni -pogovor izdanju Croatia Recordsa: Krste Juras Gold Collection
- 14)Discogs: Dva zrna grožđa -popularne melodije na stihove Krste Jurasa
- 15)Ivo Šćepanović: Tekstopisca Runjiću prorekla gatara, Slobodna Dalmacija, 20.01. 2003.
- 16)superknjižara.hr: Krste Juras -Samo moru virujen
- 17)Siniša Kekez: Sve je reka u dvi riči, Slobodna Dalmacija, 18.10.2008.
- 18)Nikola Petković: Krste Juras -Samo moru virujen, Novi list, 15.12.2008.
- 19)Dalmacija u mom oku i na tronu Hrvatskog broja jedan, RTL.hr, 18.11.2014.
- 20)Šibenska balada proglašena svečanom pjesmom grada Šibenika, scardona.hr, 03.10.2016.
- 21)Imamo Šibenčane, dobitnike nagrada grada Šibenika, Šibenik News, 14.09.2016.
- 22)Veličanstvena retrospektivna večer Krste Jurasa -Suze na Prokurativama, dalmacijadanas.hr, 30.06.2018.