Križevačka konkatedrala
Križevačka konkatedrala
| |
---|---|
Konkatedrala sv. Križa | |
Lokacija | Križevci, Hrvatska |
Koordinate | 46°01′33″N 16°32′49″E / 46.0259026052219°N 16.5469658374786°E |
Arhitekt | Stjepan Podhorski |
Renoviran | 1913. |
Religija | Katoličanstvo |
Konkatedrala sv. Križa je konkatedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije, a nalazi se u Križevcima. Jedna je od najstarijih crkava kontinentalne Hrvatske i najstarija crkva u Križevcima.[1]
Spominje se već 1232. godine. Bila je sagrađena izvan zidina donjeg grada Križevaca. Dograđivana je tijekom stoljeća. Iz najranije faze ostao je bočni portal iz 14. stoljeća i manje monofore.[2] Postojeći izgled potječe s kraja 15. stoljeća. Pojedini dijelovi imaju elemente kasne gotike, renesanse i baroka. Temeljito je obnovljena 1913. godine po nacrtu arhitekta Stjepana Podhorskog,[3] kao jedan od prvih spomenika u Hrvatskoj restauriran po načelima prezentacije svih stilskih slojeva.[4]
Tijekom povijesti bila je župna crkva, jedno vrijeme i zatvor, skladište, sklonište vojnika. Od uspostave Bjelovarsko-križevačke biskupije 2009. godine, postaje konkatedrala biskupije.[5]
Posebna vrijednost je mramorni oltar sv. Križa iz 1756. godine rad ljubljanskog kipara talijanskog porijekla Francesca Robbe. Nekada je taj oltar bio u zagrebačkoj katedrali, ali je nakon njene obnove odudarao od ostatka inventara pa je zalaganjem Križevčana na kolima prebačen u Križevce. Oltar je remek-djelo kiparstva kasnog baroka i izuzetno vrijedan spomenik crkvene umjetnosti. Isklesan je od trobojnog mramora – crnog, žutog i bijelog. Glavni motiv je Raspeti Krist, s lijeve strane je motiv Mojsija sa zmijom, a desno Abrahamove žrtve. Primjećuje se dvosmjerni kontrast u oblikovanju posve glatkih, velikih, mekanih, zaobljenih ploha kao zatvorenih oplošja prema otvorenim, reljefno bogatim oplošjima s bogatom igrom svjetla i sjene.[6]
Crkvu spominje i Antun Gustav Matoš u svom putopisu "Oko Križevaca".
Vjeruje se, da se u crkvi održao Krvavi sabor križevački, povijesni događaj koji se dogodio 27. veljače 1397., u kojemu je tadašnji hrvatsko-ugarski kralj Žigmund, na prijevaru pobio hrvatskog bana i prisutno plemstvo. Tu temu prikazuje slika hrvatskog slikara Otona Ivekovića, koja se nalazi u crkvi.
Izvori[uredi]
- ↑ Žulj, Nikola: Križevci i Kalničko prigorje, umjetnost, arhitektura, krajolici, Veda Križevci 2006.
- ↑ Crkve Preuzeto 20. srpnja 2011.
- ↑ Križevci.eu - lokacije / crkva sv. križa Preuzeto 20. srpnja 2011.
- ↑ Horvat-Levaj, Katarina: Crkva sv. Križa u Križevcima Radovi instituta za povijest umjetnosti, 12-13, Zagreb, 1988.-1989.
- ↑ Konkatedrala Svetoga križa u Križevcima Preuzeto 20. srpnja 2011.
- ↑ Damjanov, Jadranka: Likovna umjetnost, II. dio, Školska knjiga, Zagreb 1995.
Također pogledajte[uredi]
- Crkvena umjetnost u Hrvatskoj
- Crkvena arhitektura u Hrvatskoj
- Bjelovarska katedrala
- Križevačka grkokatolička katedrala
|