 |
Ovaj članak ili dio članka treba pokriti boljim izvorima (literatura, internetske stranice itd.). Pomozite Hrvatskoj internetskoj enciklopediji navođenjem odgovarajućih izvora. |
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir planina
Ime
Brdo i stolačka Gradina nose ime Križevac, što je zabilježeno u zemljišnim knjigama još iz austrijskog doba. Hrvati katolici imenovali su brdo i Gradinu po križu kao znaku patnje i vlastita progonstva jer su mnogi kršćani u prošlim stoljećima zbog svoje vjere završavali svoj život u zloglasnom zatvoru na Starom gradu.[1]
Položaj
S Križevca se vidi Stolačko polje, rijeka Bregava i susjedna brda. Na istoku je Komanje brdo, na zapadu su Ošanjići, na sjeveru je Hrgud te uzvišenje Bačnik na jugu ka Hrasnu i Neumu.[2]
Antrogeografija
Na Križevcu je za vremena Rimljana sagrađen Stari grad, kako je utvrđeno arheološkim i povijesnim istraživanjima. Neki smatraju da ga je dao sagraditi rimski car – kršćanin Justinijan. Grad je zadržao važnost i u doba srednjovjekovnih hrvatskih humskih velikaša, iz kojeg ga vremena znamo kao Vidoški grad, nazvan po sv. Vidu. U osmansko vrijeme izgubio je obrambeno značenje i na tvrđavi brdu Križevcu bio je zatvor-mučilište za kršćane. U Austro-Ugarskoj opet postaje mjestom za vojne postrojbe. Od 2000. godine podignut je kameni oltar i križ u povodu 2000. Kristova rođenja,[3]
Na Križevcu je napravljeno 14 postaja križnog puta.[4][5]
Izvori
- ↑ Narod.hr "Stolac: Oskvrnut molitveni oltar i križ", 14. siječnja 2018. (pristupljeno 3. listopada 2018.)
- ↑ Stolac - kulturno-povijesni vodič, str. 47 (pristupljeno 3. listopada 2018.)
- ↑ Crkva na kamenu don Željko Majić: "O Križevcu iznad Stoca", Mostar, 30. siječnja 2018. Objavljeno 31. siječnja 2018. (pristupljeno 3. listopada 2018.)
- ↑ KTA STOLAC: POLOMLJENE POSTAJE KRIŽNOGA PUTA NA KRIŽEVCU, Mostar, 6. travnja 2015. (pristupljeno 3. listopada 2018.)
- ↑ Jabuka.tv "U Stocu oskvrnute postaje križnog puta", 5. travnja 2015. (pristupljeno 3. listopada 2018.)