Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kreditna institucija

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Kreditna institucija je pravna osoba čija je djelatnost primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za svoj račun.

Ovako definiran pojam obuhvaća široki opseg različitih vrsta financijskih institucija: banke, stambene štedionice, zadružne banke i druge institucije, ovisno o specifičnostima zakona u pojedinim zemljama.

Kreditna institucija vs. banka

Pojam "kreditna institucija" karakterističan je za zakonodavstvo Europske Unije (osnovni propis koji regulira poslovanje kreditnih institucija jest "Direktiva 2006/48/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. koja se odnosi na osnivanje i poslovanje kreditnih institucija") i u pravilu se koristi samo u zakonskim ili podzakonskim propisima. [1] U literaturi se ovaj termin rijetko koristi, a umjesto njega koristi se termin "banka". Prema tome, iako je kreditna institucija nominalno širi pojam od banke, u literaturi se oni praktično mogu smatrati sinonimima.

Kreditne institucije u Hrvatskoj

Budući da je Hrvatska u procesu usklađivanja svojeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Europske Unije, pojam "kreditna institucija" implementiran je 2008. godine u hrvatsku bankovnu regulativu Zakonom o kreditnim institucijama.

U Hrvatskoj postoje tri vrste kreditnih institucija:

  • banke,
  • štedne banke i
  • stambene štedionice.

Banke

Banke su institucije koje primaju depozite (i druga povratna sredstva) te odobravaju kredite, a pored toga, ovisno o odobrenju dobivenom od Hrvatske narodne banke, mogu obavljati i različite financijske usluge:

  • otkup potraživanja (faktoring)
  • financijski najam
  • izdavanje garancija i drugih jamstava
  • trgovanje financijskim instrumentima za svoj račun i za račun klijenta
  • platne usluge
  • usluge vezane uz kreditiranje (npr. prikupljanje i analiza podataka)
  • izdavanje drugih instrumenata plaćanja
  • iznajmljivanje sefova
  • posredovanje na novčanom tržištu
  • sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata
  • upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim
  • poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima
  • savjetovanje pravnih osoba
  • izdavanje elektroničkog novca
  • investicijske i pomoćne usluge na tržištu kapitala
  • poslovi vezani uz prodaju polica osiguranja
  • upravljanje platnim sustavima. [2]

Štedne banke

Štedne banke su kreditne institucije koje u usporedbi s bankama imaju sužen obuhvat usluga koje smiju obavljati:

  • izdavanje garancija ili drugih jamstava
  • kreditiranje, uključujući odobravanje potrošačkih i hipotekarnih kredita
  • trgovanje za svoj račun instrumentima tržišta novca i stranim sredstvima plaćanja uključujući mjenjačke poslove
  • platnog prometa u zemlji u skladu s posebnim propisima
  • usluge povezane s poslovima kreditiranja
  • obavljanje poslova vezanih uz prodaju polica osiguranja
  • izdavanje instrumenata plaćanja i upravljanje njima
  • iznajmljivanje sefova
  • posredovanje pri sklapanju poslova na novčanom tržištu.

U usporedbi s bankama štedne banke ne smiju obavljati usluge investicijskog bankarstva, ne smiju pružati usluge platnog prometa u inozemstvu i ne smiju trgovati izvedenim financijskim instrumentima. [2]

Stambene štedionice

Stambene štedionice su kreditne institucije koje prikupljaju depozite od fizičkih i pravnih osoba radi rješavanja stambenih potreba stambenih štedišta odobravanjem stambenih kredita uz financijsku potporu države na području Republike Hrvatske.[3]

S obzirom na različiti obuhvat poslova koje mogu obavljati, kreditne institucije imaju različite minimalne iznose temeljnoga kapitala. Banke moraju imati temeljni kapital u iznosu od najmanje 40 milijuna kuna, štedne banke u iznosu od najmanje 8 milijuna kuna, a stambene štedionice u iznosu od najmanje 20 milijuna kuna.[2]

Unutarnje poveznice

Izvori

  1. Direktiva o kapitalnim zahtjevima 2006/48/EC, http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=CONSLEG:2006L0048:20100330:EN:PDF, dostupno na: 17. siječnja 2011.
  2. 2,0 2,1 2,2 Zakon o kreditnim institucijama, neslužbeni pročišćeni tekst, http://www.hnb.hr/propisi/zakoni-htm-pdf/h-zakon-o-kreditnim-institucijama-zadnji-31-12-2009.pdf, dostupno na: 15. siječnja 2011.
  3. Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, neslužbeni pročišćeni tekst, http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/bankarstvo-stambena-stednja/zakon-o-stambenoj-stednji-i-drzavnom-poticanju-stambene-stednje-, dostupno na: 17. siječnja 2011.