Krbavska gaovica
| Krbavska gaovica | |
|---|---|
| Status zaštite | |
| CR (kritično ugrožena) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Actinopterygii |
| Red: | Cypriniformes |
| Porodica: | Leuciscidae |
| Rod: | Delminichthys |
| Vrsta: | D. krbavensis |
| Dvojno ime | |
| Delminichthys krbavensis Zupančič & Bogutskaya, 2002. | |
Krbavska gaovica (Delminichthys krbavensis) hrvatska je endemska vrsta ribe dunavskog slijeva iz porodice Leuciscidae.
Porijeklo imena
Naziv roda Delminichthys nastao je kao izvedenica od Delminium, glavnoga grada Ilira iz predrimskog doba na području današnjeg Tomislavgrada i grčke riječi za ribu ichthys. Naziv krbavensis dodijeljen je po mjestu obitavanja krbavske gaovice.[1]
Rasprostranjenost i stanište
Nastanjuju male nizinske krške vodotoke i jezera te podzemne vode. Zabilježena je samo na Krbavskom polju i ujedno je jedina vrsta ovoga roda u dunavskom slijevu.[1]
Opis vrste
Rastom vrlo male ribe, uglavnom ne narastu više od 10-ak centimetara. Tijelo im je vretenasto i bočno spljošteno s bočnom prugom koja može biti cjelovita ili prekinuta te obično završava na repnom dršku. Leđna strana tijela je tamno obojena te posuta manjim ili većim crnim mrljama nepravilnog oblika. Trbušna strana tijela je svjetlije obojena. Za vrijeme mrijesta ove ribe promjene boju pa mogu biti vrlo lijepo obojene. Ljuske su tanke i međusobno se ne preklapaju, osobito na prsnom dijelu, a često su slabo vidljive jer su ukopane duboko u kožu koja odeblja za vrijeme mrijesnog razdoblja. Osim što su mužjaci manji od ženki, spolovi se kod ovih riba mogu razlikovati i prema duljini trbušnih peraja koje kod mužjaka uvijek dopiru iza podrepne peraje te po velikoj mokraćno-spolnoj kvržici kod spolno zrelih ženki.[1]
Način života
Nastanjuju nizinske krške vodotoke i jezera. Za vrijeme ljetnih mjeseci zbog presušivanja vode povlače se u podzemlje ili se zakopavaju u supstrat. U nadzemnim vodotocima mogu se pojaviti ponovno u jesen kada vode opet nabujaju. Izrazito su dobro prilagođene takvom načinu života i upravo je to razlog što naseljavaju vodotoke u kojima uglavnom ima jako malo drugih vrsta riba. U zimskom razdoblju udružuju se u veća jata te zalaze u podzemlje gdje miruju. Na proljeće ponovno izlaze na površinu i tada se razmnožavaju. Mrijeste se u proljeće, kada vodotoci posebno nabujaju, uglavnom od svibnja do lipnja, ali i do srpnja. Ženke odlažu sitna jajašca na kamenitom i šljunkovitom supstratu. Prije spomenute morfološke razlike između spolova posebno su vidljive u vrijeme mrijesta kada mužjaci gaovica dobivaju mrijesne kvržice po glavi i prsnim perajama. Poznato je da se hrane vodenim beskralješnjacima. Zbog karakterističnoga načina života i vrlo teških uvjeta okoliša, vjerojatno imaju i posebne prilagodbe na dulje gladovanje. [1]
Ugroženost
Ugrožava ih ubrzano nestajanje njihovih staništa u krškim poljima zbog onečišćenja i isušivanja krških vodotoka te unos alohtonih vrsta (sunčanica, gambuzija, klen). Vrlo uzak areal rasprostranjenosti i nedovoljna istraženost također su velika prijetnja za opstanak tih vrsta. Krbavska gaovica je uvrštena na Crvenu listu IUCN-a kao kritično ugrožena vrsta, a u istoj je kategoriji navedena i u Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske.[1]