Krater (grč. Κρατήρ) je naziv za veću antičku posudu širokoga otvora, obično s dvije drške, izrađenu od metala (bronce) ili keramike, koja je služila za miješanje vina i vode.[1]
Krateri su se upotrebljavali na gozbama[2] i kao zavjetni dar[3], i stoga su u pravilu bili bogato ukrašeni.
Prvi primjerci kratera javljaju se kod Asiraca i Feničana.[4]
Antički pisci spominju kratere od zlata i srebra, kao i velike bogato dekorirane vrtne i nadgrobne kratere.
Općenito se smatra da su, kao i brojne druge posude[5], krateri izvorno bili izrađivani od metala, uglavnom bronce, a da brojni keramički krateri predstavljaju samo jeftinije inačice tih metalnih originala.
Bilješke
Literatura
- Damjanov/Radulić 1967 - Damjanov, Jadranka; Radulić, Ksenija: Matronej, Umjetnost (Likovne umjetnosti), 3. izdanje, Zagreb, 1967., str. 143
- ELU 1964 – Krater, Enciklopedija likovnih umjetnosti, sv. 3, Zagreb, 1964., str. 243
- Prapovijest 1998 - Stojan Dimitrijević; Tihomila Težak–Gregl; Nives Majnarić-Pandžić: Povijest umjetnosti u Hrvatskoj - Prapovijest, Zagreb, 1998., str. 202, 382
Osnovni tipovi grčkih kratera
-
Stupasti -
Calyx -
Zvonasti
_(A).jpg)
