Krateks, hrvatsko poduzeće za proizvodnju ženske modne odjeće. Sjedište mu je u Krapini.
Povijest
Osnovano je 1925. godine. Lokacija na kojoj je podignuto je prije bila mjestom pilane u Žutnici. Od početaka je djelovalo kao dioničko društvo. Nosilo je ime Krapinska tekstilna industrija (KTI), a upravljao je Oto Stjepan Levi. Proizvodni program su u početcima bili pokrivači i razni vuneni proizvodi. Stalna sredstva su bili stari tekstilni strojevi uvezeni iz Češke. Broj zaposlenih je u početku bio nešto ispod dvjesta. Zbog velike svjetske krize koja je zaoštrila takmačke odnose među ono malo proizvođača vunenin tkanina, KTI se preusmjerio i specijalizirao u kvalitetnijim proizvodima. Kupovina novih strojeva u uvjetima krize nije bila povoljan izbor pa su se u danim ograničenjima postojećeg strojnog parka opredijelili proizvoditi tkanine za muške i ženske kapute. Godine 1933. izbio je veliki požar koji je uništio dio proizvodnih objekata, no to nije izbacilo KTI iz posla, jer su brzo riješili oštećenu imovinu. Proizvodnju su vratili na staru razinu, čak i unaprijedili te su za pet godina još podigli novu zgradu u kojoj je bila predionica vlačne pređe i zaposlili još stotinjak radnika. U drugom svjetskom ratu u hrvatskim krajevima zbog specifičnih okolnosti i gospodarstvene politike NDH, KTI je došlo pod nadzor ustaških vlasti. Tad je u proizvodni program ušla proizvodnja tkanina za vojne odore. Teške ratne godine pogodile su KTI te su 1943. pali na petinu iskorištenosti kapaciteta, a pred konac rata proizvodnja je prekinuta. Poslije rata proizvodnja je obnovljena. 1945. su s 428 zaposlenih došli do 80% iskorištenosti kapaciteta. Odlukom nadležnog ministarstva NR Hrvatske 1946. udružili su KTI skupa sa Zagorskom industrijom vunenih tkanina iz Oroslavja i Tekstilnom industrijom Milan Prpić iz Zaboka zajedničko poduzeće Zagorska industrija vunenih tkanina sa sjedištem čije je sjedište bilo Zabok. Političke odluke nisu uvijek odražavale gospodarstvenu nužnost i zrelost, te je nakon dvije godine KTI istupila iz te zajednice, unatoč povećanju strojnog parka i proizvodnosti. Glavnina proizvoda bile su tkanine za muške i ženske ogrtače i kapute. Novi pogon podignut je 1957. godine. Bila je to predionica češljane vunene pređe, koja je bila najveća u Hrvatskoj i među najvećima u cijeloj ondašnjoj Jugoslaviji, uz postojeće predionice u Tetovu i Paraćinu. Time je KTI dobio još više zaposlenih. U Krapini je od 1959. u vatrogasnom domu djelovao pogon trikotaže. KTI je 1960. imao 1340 zaposlenih. Krapinski trikotažni pogon je 1961. preseljen u Žutnicu. Zbog rastuće potražnje, pogon je prerastao u konfekciju i osnovna djelatnost mu je bila konfekcioniranje trikotažnih pletiva i tkanina. Zatim je osnovan novi pogon trikotaže, u Pregradi s 180 zaposlenih. 1973. je KTI promijenio ime u Krateks, RO s deset OOUR-a. Pregradski pogon je izrađivao do 1976. trikotažu, nakon čega se je preusmjerio na na proizvodnju konfekcije uglavnom za ženske odjevne predmete. 1977. je Krateks ostvario prvi veliki izvoz na zapadno tržište. 1979. se pregradski pogon izdvojio iz Krateksa i osamostalio. 1982. se proizvodni asortiman obogatio igračkama i suvenirima. Igračke su bile od tekstilija i od umjetnoga krzna, a suveniri i navlake za automobile od pliša. Poznati proizvod Krateksa bile su masovno proizvedene maskote ZOI u Sarajevu i Univerzijade u Zagrebu. Vrhunac gospodarstvenog dosega bilo je 1980-ih kad su u trima OOUR-ima (Predionica češljane pređe, Tkaonica i Konfekcija) imali oko 2800 zaposlenih. Proizvodni asortiman činile su pređa (od vune i sintetike, mješavina vune sa sintetičkim vlaknima), vunene i sintetičke tkanine vunenoga tipa te mješavine, dekorativne tkanine za industriju namještaja, te odjeća od trikotažnih i drugih tkanina. Izbijanjem velikosrpske pobune pa potom i velikosrpske agresije, padom komunizma, raspadom SEV-a i SFRJ, uslijedili su gubitci tržišta. 1993. je Krateks privatiziran. Do stečaja 2003. promijenili su više vlasnika. Bivši proizvodni pogon konfekcije nastavio je poslovati kao dioničko društvo Krateks za proizvodnju ženske modne konfekcije, u prvome redu sakoa, potom kaputa, haljina, hlača i suknji. Nastavili su proizvodnju sa suvremenim strojevima i uz poslovnu suradnju s poznatim svjetskim robnim markama, te proizvodnju vlastite kolekcije. Broj zaposlnih bio je 250.Krateks je izvozio na razna inozemna tržišta, od SAD, SSSR, zemlje SEV-a, Njemačku, Bliski Istok i sjevernu Afriku.[1]