Košarka u Hrvatskoj

Nogomet je nekad (do 2000-ih) bio drugi po popularnosti šport u Hrvatskoj. Krovno je tijelo Hrvatski košarkaški savez.

Povijest

Zanimljivost je da je košarci hrvatsko ime umjesto engleske međunarodnice "basketball" dao otac hrvatskog športa Franjo Bučar, ime koje su preuzeli u svoje jezike i ini južnoslavenski narodi. Trag te međunarodnice ostao je u nazivu za neformalnu uličnu školsku košarku na jedan koš "basket".

Košarka se je organiziranije u Hrvatskoj počela igrati tik pred Drugi svjetski rat. Pravi razvoj uslijedio je poslije rata. Iznimku čini Zadar koji se našao pod Italijom pa je u razvoj košarke ušao nešto prije.

Hrvatska je doživjela veliki uspon 1960-ih, prvo s rastom Zadra, koji je osvajao naslove, zagrebačka košarka bila je još raspršena kroz više klubova, 1970-ih uslijedila je era moćne Jugoplastike koja se još nosila sa Zadrom, Cibona se tek počela uzdizati, Split je imao drugog prvoligaša Dalvina s najvatrenijim navijačima u ligi, 1980-ih je bila zlatna era hrvatske košarke u doba kad je košarka u bivšoj SFRJ bila najjača liga pod krovom FIBA-e na svijetu, a tih su godina najmoćniji hrvatski klubovi bili Šibenka, Cibona, Zadar i Jugoplastika. U prvoj polovici 1990-ih je bilo razdoblje kad je usprkos velikosrpskoj agresiji Hrvatska još uvijek bila čimbenik u svjetskoj reprezentativnoj i klupskoj košarci. Ugled je bio toliki da je jedino njoj od svih hrvatskih reprezentacija koje su bile svjetske velesile omogućeno kroz dodatne kvalifikacije sudjelovati na Olimpijskim igrama i inim međunarodnim klupskim natjecanjima, a košarkaški klubovima je odmah bilo omogućeno bez prekida sudjelovati u eurokupovima, za razliku od nogometaša, kojima je i u klupskoj i reprezentativnoj konkurenciji na podle i prljave načine onemogućavano sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima. Samo muškoj reprezentaciji je to omogućeno, dok ženska to nikad nije dočekala. Hrvatska ženska košarka rastuće je bila snažna 1970-ih i 1980-ih, osobito pred kraj kad je bila među najjačim ligama na svijetu, a naslove odnosno u utrci za naslovima bile su košarkašice šibenske Revije. Tih desetljeća Hrvatska je davala najbolje svjetske igrače i igračice.

Velikosrpska agresija i okupacija ograničila je mogućnost igranja, pa tih godina nisu se uvijek igrale utakmice u Zadru i Šibeniku, zbog granatiranja i pucanja po gradu od strane srpskih pobunjenika i srpsko-crnogorske JNA. Košarka je zadržala posjećenost i medijsko pokriće, a kvaliteta igrača ubirala je plodove minulog rada iz prijašnjeg desetljeća. Nažalost, u neovisnoj Hrvatskoj se dogodila protekcija i nelojalna konkurencija kakva je bila nezamisliva u predratnom razdoblju, gotovo kao u prljavim igrama kakve je imao jugoslavenski nogomet. Zloporaba teške financijske i sigurnosne situacije klubova u krajevima pod ratnom ugrozom, koncentracija moći u glavnom gradu i jednom klubu u Zagrebu, ali i sitni klubaški interesi rezultirali su revoltiranošću i rezigniranošću ljubitelja, publike i pratitelja, zatim RTV i tiskanih medija i na kraju sponzora. Od lige u kojoj je svatko mogao pobijediti svatkoga, došlo je do situacije da protežirani sastav nije smio izgubiti ni najnebitniju utakmicu kojom on ne bi izgubio ništa, a momčad koja bi napravila iznenađenje jedino bi dobila športsko zadovoljstvo. Loši rezultati reprezentacije pridonijeli su padu zanimanja za hrvatsku košarku. Hrvatska seniorska košarka je nestala sa svjetske pozornice, dok se u mladim kategorijama još dugo jako dobro držala, osvajajući odličja. Hrvatska zbilja bila je ipak takva da su djeca prestala odlaziti na igrališta, nisu se zanimala upisati na košarku i nekad uvijek zauzeta ulična i školska igrališta zarasla su u korov, koševi s konstrukcijama zahrđali i otpali a ploče istrunule.

Ženska košarka nije ispunila očekivanja 1990-ih, ni na reprezentativnom ni na klupskom planu, iako je imala igračice među najboljima u Europi i na svijetu koje su igrale pod krovom FIBA-e. Neke su zaigrale i u WNBA. Nakon odlaska te generacije hrvatska ženska košarka doživjela je veliki sunovrat. Zadnji veliki zamah te generacije bio je 2001. kad je ženska reprezntacija izabrana za djevojčad godine u izboru Sportskih novosti. Uzdignuće se dogodilo 2011. kad su bile 5. na EP i 2012. kad su izborile Olimpijske igre i izgledao je da će se dogoditi povratak na svjetsku pozornicu. Ipak, prestankom karijere starijih vrsnih igračica iz te generacije, ponajboljih u Europi (Sandra Mandir) ženska košarka je opet potonula u zaborav.

Ustroj

Krovno tijelo košarke u Hrvatskoj je Hrvatski košarkaški savez.

• Lige:

• Kupovi:

• Reprezentacije:

Košarkaški klubovi u Hrvatskoj

Datoteka:Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Dodatak:Popis hrvatskih košarkaških klubova

Reprezentacija

Nogometne sredine

Košarka se igra svugdje u Hrvatskoj, ali stvarna popularnost je grupirana na Zagreb i područje Dalmacije. Gradovi u kojima je košarka bila popularniji šport od nogometa je vrlo malo. Ističe se Zadar s okolicom, u kojem je nastala poslovica Bog je stvoria čovika a Zadar košarku. Gradovi koji su snažne tradicijski jake košarkaške sredine sa svojim snažnim obožavateljskim skupinama su Zadar, Split, Šibenik, Zagreb i Sinj. 1960-ih je kao rastuća sredina bio Slavonski Brod koji nije nastavio taj rast. Karlovac je bio jakim središtem hrvatske košarke sve do 1970-ih, nakon kojeg je uslijedio pad.

Naslovi

Seniori

Europske kupove osvajali su splitski Split (pod imenom Jugoplastike i POP 84) i zagrebačka Cibona, Šibenka je dvaput bila finalist, a Zadar dvaput polufinalist.

Navijači

Košarkaški navijači nemaju tako razvijenu organiziranu navijačku mrežu. Jedina iznimka su navijači Zadra organizirani u skupinu Tornado, čiji su navijači po pravilu ujedno i navijači splitskog Hajduka.

Mediji

U Hrvatskoj su izlazili nekad vrlo popularni košarkaški časopis Košarka (mjesečnik) (i njegov tjedni ogranak K2) i manje uspješni Hrvatska košarka. Na internetu su djelovali portali Kosarka.org ( od 2007., ), Kosarka.hr, CroŠarka (crosarka.com), CroHoops (crohoops.com), basketball.hr i ini.

Društvene mreže i obožavateljske stranice klubova i igrača daleko zaostaju za nogometnim. Stranice se rijetko održavaju i osvježavaju, čak i ako su službene.

Poveznice

• Prva hrvatska košarkaška liga
• Hrvatska košarkaška reprezentacija
• Popis hrvatskih košarkaških klubova

Vanjske poveznice

• Sve utakmice hrvatske reprezentacije, HKS
• Zastupljenost košarke u hrvatskim medijima
• Sveučilišna knjižnica u Splitu, športske novine i časopisi: 1, 2, 3, 4