Kovalentna modifikacija histona,[1] odnosno modifikacija histonskih bjelančevina, [2] jedno od triju glavnih epigenetskih obilježavanja odnosno mehanizama kako se inaktiviraju upisani geni.[2] Sve tri modifikacije međusobno su povezane[3]. Ostale dvije su alel-specifična metilacija DNK[2] (metilacija CpG dinukleotida[3]) i RNK interferencija.[3]
Kovalentne modifikacije kemijski modificiraju DNK, bez promjena u slijedu nukleotida.[3] Uzrok su promjene kromatinske iz čega slijedi aktivacija gena (npr. acetilacija) ili utišavanje gena. Visoko specifični enzimi obavljaju modifikacije za pojedine aminokiselinske pozicije u histonima.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Mrežni udžbenik iz genetike Napisala: Mirjana Pavlica. Uredio: Dubravko Pavoković. 17. poglavlje: Regulacija ekspresije gena u eukariota (pristupljeno 14. travnja 2020.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Hrvatska znanstvena bibliografija Ingeborg Barišić: Uniparentna disomija i genomski upis. Predavanje na tečaju trajne izobrazbe liječnika, Klinika za dječje bolesti Medicinskog fakulteta. 2007.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR Helena Tomac: Epigenetska osnova genomskog imprintinga: Prader-Willi i Angelman, Medicinski fakultet u Zagrebu, 2015.