Korša

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Koros.

Korša [1] (mađ. Kórós) je selo na krajnjem jugu Republike Mađarske.

Zauzima površinu od 15,12 km četvornih.

Zemljopisni položaj

Nalazi se na 45° 52' 1" sjeverne zemljopisne širine i 18° 5' 4" istočne zemljopisne dužine, 7,5 km sjeveroistočno od Drave i granice sa Hrvatskom. Podravska Moslavina i Donji Miholjac u RH su 12 km jugozapadno odnosno jugoistočno.

Nalazi se u kraju zvanom Ormánság. Kraj je izvorno bio bogat gustim šumama. Danas je teren močvarni i bogat vodama.

Sámod je 2,5 km, a Vajslovo 6 km zapadno-jugozapadno, Páprád je 5 km sjeverozapadno, Bogádmindszent je 4 km sjeverozapadno-sjeverno, Edsemartin je 2,5 km sjeverno, Siklósbodony je 4 km sjeverno-sjeveroistočno, Pabac je 4 km sjeveroistočno, Visov je 4,5 km istočno-sjeveroistočno, Rádfalva je 2 km istočno-jugoistočno, Drávapiski je 2 km jugoistočno, a Adorjás je 1,5 km jugozapadno.

Upravna organizacija

Upravno pripada Šeljinskoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7841.

Povijest

Korša i okolica su bili naseljeni još u pretpovijesno doba.

Povijesni dokumenti 1341. spominju Villu Korus, a 1444. se spominje Poss Karos. 1478. se spominje kao posjed šikloške tvrđave.

Padom pod Turke 1543. se znatno smanjio broj stanovnika.

Zemljovidi iz 1785. prikazuju ovaj kraj. Ceste su na mjestima bile ojačane stupovima na močvarnijem tlu. Izvorni okoliš se dosta izmijenio reguliranjem Drave i Fekete-viza između 1841. i 1896..

Stanovništvo

Korša ima 238 stanovnika (2001.). Mađari su većina. U selu ima 6% Roma, koji u selu imaju manjinsku samoupravu. Skoro 3/4 sela su rimokatolici, a 17% čine kalvinisti.

Poznate osobe

Izvori

  1. Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
    1. Preusmjeri Predložak:PDF

Vanjske poveznice