Kontrolor neba (1958.)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Kontrolor neba
RedateljIvan Hetrich
ScenaristKrešo Novosel
Glavne ulogeDrago Krča
Neva Rošić
Zvonimir Ferenčić
Fahro Konjgodžić
ScenografijaŽeljko Zagotta
StudioTelevizija Zagreb
DistributerTelevizija Zagreb
Godina izdanja15. lipnja 1958.
Država SR Hrvatska
Jezikhrvatski
Žanrtelevizijska drama

Kontrolor neba je hrvatska televizijska drama iz 1958. godine, nastala prema originalnom scenariju Kreše Novosela, a režirao ju je Ivan Hetrich. Drama tematizira ondašnje aktualne hladnoratovske tenzije te pitanje odgovornosti pojedinca u vremenu globalne opasnosti.

Premijerno je prikazana 15. lipnja 1958. na Televiziji Zagreb.

Glumačka postava

Produkcija

Drama Kontrolor neba bila je među prvim televizijskim ostvarenjima koja su uključivala filmski snimljene dijelove i kombinirala različite produkcijske tehnike. Režiju je vodio Ivan Hetrich, a scenografiju potpisuje Željko Zagotta.

Tematski kontekst

Za razliku od prethodne Novoselove drame Kota 229, koja se bavila tematikom Narodnooslobodilačke borbe, Kontrolor neba tematizirao je globalnu nesigurnost i opasnosti modernog vojnog kompleksa u kontekstu hladnog rata.

Drama upozorava na opasnosti koje proizlaze iz prevelikog povjerenja u tehnologiju te ljudsku pogrešivost. Novosel u njoj problematizira pitanje kontrole i etike u vremenu u kojem jedan pogrešan klik može značiti katastrofu.

Kritika

O drami se pisalo u tjedniku Jugoslavenski radio gdje je istaknuta njezina aktualnost i snažna antiratna poruka.

U nedjelju 15. juna izvedena je u programu Radio-televizije Zagreb televizijska igra Kreše Novosela Kontrolor neba. Autor, poznat već po svojim dosadašnjim TV-dramama, inspirirao se kod pisanja novog djela novinskim vijestima o navodnom preletanju neprijateljskih zračnih eskadra, primijećenih na radaru. Međutim, otkrilo se, da su to bila obična jata patki. Novosel je prikazao u svojoj TV-igri, kako svjetski mir može često ovisiti o zabuni jednog čovjeka. ‘Ako ljudski razum nije u mogućnosti da upravlja onim što je stvorio, s punom odgovornošću, bolje je da zastane časak u stvaranju i da razmisli. Ovo nije šala: stvorio je sredstvo za uništenje, poslije kojeg nema života. Zar treba da vidi mrtve ulice, prazne i razorene gradove, pa da se uvjeri, da je svijet uništen?’ (...) Zar sudbina svijeta treba da zavisi od naših malih pogrešaka?

Jugoslavenski radio, 22. lipnja 1958., str. 23.

Literatura

• Nepoznat parametar: ime
• Nepoznat parametar: author-link
• Nepoznat parametar: izdavač
• Nepoznat parametar: prezime