Konstantinova darovnica
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Konstantinova darovnica (latinski: Donatio Constantini, Constitutum Constantini) crkvena je isprava prema kojoj je rimski car Konstantin Veliki (306. – 337.) darovao papi Silvestru I. (314. – 335.) i njegovim nasljednicima pravo na svjetovnu i duhovnu vlast nad Italijom i svim drugim zapadnoeuropskim zemljama. Dokument je sastavio nepoznati autor u 8. stoljeću na osnovu legendi koje datiraju iz 5. stoljeća. Iako je imao samo ograničeni utjecaj u trenutku njegovog objavljivanja, ovaj je dokument kasnije imao veliki utjecaj na političke i vjerske događaje u srednjovjekovnoj Europi.[1] Činjenicu da je Konstantinova darovnica krivotvorina otkrio je renesansni humanista i papin sekretar Lorenzo Valla 1440. godine.[2]
Izvori
- ↑ "Donation of Constantine". Encyclopædia Britannica. http://www.britannica.com/topic/Donation-of-Constantine Pristupljeno 20. travnja 2021.
- ↑ Whelton, M. (1998). Two Paths: Papal Monarchy – Collegial Tradition. Salisbury, MA: Regina Orthodox Press. p. 113.
Vanjske poveznice
Engleski Wikizvor ma izvorni tekst na temu:
- Constitutum Donatio Constantini, The Latin Library
- Constitutum Donatio Constantini, Bibliotheca Augustana
- Constitutum Constantini, The Roman Law Library
- Lorenzo Valla, Discourse on the Forgery of the Alleged Donation of Constantine