Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Koncertantna simfonija u Es-duru za kvartet puhača i orkestar (Mozart)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Koncertantna simfonija u Es-duru za kvartet puhača i orkestar
Skladatelj Wolfgang Amadeus Mozart
Nastanak 1778., Pariz
Kataloška oznaka KV 297b (KV6 Anh C14.01)
Forma Koncertantna simfonija
Tonalitet Es-dur
Broj stavaka 3
Trajanje oko 30 minuta

Koncertantna simfonija u Es-duru za kvartet puhača i orkestar, KV 297b (KV6 Anh. C14.01), ili Koncertantna simfonija u Es-duru za obou, klarinet, rog, fagot i orkestar je skladba klasične glazbe koja pripisana Mozartu. Autograf je izgubljen, a vjeruje se da je djelo nastalo u Parizu 1778. godine.

Povijest

Koncertantna simfonija (sinfonia concertante) je glazbena forma iz razdoblja 17. do 19. stoljeća, nastala iz barokne forme concerto grosso i označava skladbu za nekoliko solističkih glazbala i orkestar.

U Köchelovom katalogu KV1 djelo se nalazi pod brojem 9 u dodatku Anhang I. (Izgubljena djela, str. 499). U inačici KV3 djelo je dobilo oznaku KV 297b i ta se oznaka danas najčešće koristi. U najnovijem katalogu KV6 djelo se nalazi u dodatku Anhang C14.01 ( Sumnjiva i pripisana djela, str. 866).

Izvorno djelo koje je Mocart napisao u travnju 1778. godine za vrijeme boravka u Parizu izgubljeno je. Današnja inačica simfonije nađena je u zaostavštini Mocartovog biografa Otta Jahna tek 1870. godine, ali se muzikolozi ne slažu oko vjerodostojnosti dela. U njemu kvartet puhača čine oboa, klarinet, rog i fagot, dok prema Mocartovim pismima solisti su trebali biti flauta, oboa, rog i fagot (klarinet se u Mocartovim djelima prvi put javlja krajem 1785. godine). Svejedno, pisao ga Mocart ili ne, stručnjaci se slažu da je djelo izvrsno, omogućavajući solistima da pokažu svoju virtuoznost.

O glazbi

Koncertantna simfonija u Es-duru za kvartet puhača i orkestar
1. Allegro (14'8")
Datoteka:Wolfgang Amadeus Mozart - Sinfonia Concertante for Oboe, Clarinet, Horn, Bassoon and Orchestra - 1. Allegro.ogg
2 Adagio (9'47")
Datoteka:Wolfgang Amadeus Mozart - Sinfonia Concertante for Oboe, Clarinet, Horn, Bassoon and Orchestra - 2. Adagio.ogg
3 Andantino con variazioni (9'32")
Datoteka:Wolfgang Amadeus Mozart - Sinfonia Concertante for Oboe, Clarinet, Horn, Bassoon and Orchestra - 3. Andantino con variazioni.ogg
James Caldwell (oboa), William McColl (klarinet), Robert Bonnevie (rog), Arthur Grossman (fagot), Casals Festival Orchestra, dirigent Alexander Schneider, s koncerta Casals Festival 1964. godine.

Orkestracija: oboa, klarinet, rog i fagot (solisti) i orkestar s 2 oboe, 2 fagota, 2 roga, gudači

Tonalitet: Es-dur

Djelo se sastoji od triju stavaka uobičajenih u klasicističkom koncertu.

  1. Allegro
  2. Adagio
  3. Andante con variazioni

1. Allegro

Prvi stavak napisan je u sonatnom obliku. Orkestar uvodi ljupku prvu temu, a kvartet zatim uvodi još dvije teme: u prvoj od njih nastupaju zajedno, a u drugoj se solisti razilaze i počinju međusobnu glazbenu konverzaciju. Slijede uobičajeni razvoj i repriza, s napisanom kadencom prije kode (neki skladatelji, pa i Mozart, nisu zapisivali kadence, ostavljajući solistima više slobode u izvođenju).

2. Adagio

U drugom stavku solisti nastavljaju razmjenjivati glazbene fraze, koje orkestar spaja kratkim dionicama, dajući stavkuu osjećaj smirenosti.

3. Andante con variazioni

Struktura trećeg stavka je "tema i varijacije": ukupno je deset varijacija koje povezuju identični ritorneli orkestra. Iza posljednje varijacije na kratko se tempo mijenja u adagio, prije svečane kode u tempu allegro. Stavak solistima pruža priliku da pokažu svu svoju snagu.

Uobičajeno trajanje simfonije je oko 30 minuta.

Vidi još

Izvori