Kobaltna ljubičasta

Kobaltna ljubičasta ${\ce {Co3(PO4)2}}$
IUPAC nomenklatura	Kobalt(II) fosfat
Ostala imena	Kobaltna ljubičasta Ljubičasti pigment 14
Identifikacijski brojevi
Osnovna svojstva
Molarna masa	366,74231 g·mol−1
Izgled	Ljubičasta krutina
Gustoća	3,81 g/cm3
Talište	1 160 °C
Topljivost u vodi	Netopljiv
Struktura
Sigurnosne upute
Znakovi opasnosti Nije otrovan
SI-sustav mjernih jedinica korišten je gdje god je to moguće. Ukoliko nije drugačije naznačeno, upisane vrijednosti izmjerene su pri standardnim uvjetima.

Kobaltna ljubičasta, kobaltni ljubičasti pigment ili kobalt(II) fosfat je pigment koji se počeo koristiti tek u drugoj polovini 19. stoljeća. Proizvodi se u obliku dva različita oblika. Svjetliji pigment (kobaltov arsenat) je otrovan jer sadrži arsen. Koristi se u svim slikarskim tehnikama osim u pastelu. Za slikanje fresaka pokazao se veoma otpornim. Uljena boja se priprema s manjom količinom veziva, proziran je i slabo pokriva dok je premaz krt. Tamniji pigment (kobaltov fosfat) nije otrovan pa se češće koristi. Proziran je i slabije moći bojenja, takođe u ulju daje krt premaz. Ne koristi se za slikanje fresaka.

Anorganski obojeni pigmenti

Do danas je poznato više stotina različitih anorganskih obojenih pigmenata koji se međusobno razlikuju prema boji i drugim svojstvima. Prema kemijskom sastavu, kako se obično pigmenti opisuju, razlikuju se četiri glavne grupe pigmenata: oksidni pigmenti, sulfidni i selenidni pigmenti, kromatni pigmenti i cijanidni pigmenti. S obzirom na boju anorganski se pigmenti, izuzevši bijele i crne, mogu ubrojiti u crvene, smeđe, narančaste, žute, zelene i plave pigmente. Boja i kemijski sastav nisu izravno povezani. Tako na primjer, crvenu boju daju, između ostalih, željezni oksid i kadmijev sulfoselenid, dok različiti oksidi, čak istog metala, željeza, mogu biti crveni, smeđi, narančasti, žuti ili crni, uključujući i prijelazne tonove među tim bojama.

Slike

Monetova "Nirvana" sadrži kobaltni ljubičasti pigment. Perunike u kobaltno ljubičastoj boji. Kobaltna ljubičasta kao staklena uljna glazura na cinkovom bijelilu (lijevo) i masnom tonu (desno).