Kineska šisandra
Kineska šisandra | |
---|---|
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Austrobaileyales |
Porodica: | Schisandraceae |
Rod: | Schisandra |
Vrsta: | S. chinensis |
Dvojno ime | |
Schisandra chinensis (Turcz.) Baill. |
Kineska šisandra (lat. Schisandra chinensis) kineska je ljekovita biljka penjačica koja raste u Kini gdje je poznata kao wu-wei-zi (五味子; bobica pet okusa)[1], a ima je i u Sibiru. Biljka je dvodomna, no postoje i samooplodni hibridi. Plod je jestiva crvena boba, slatko kiselog okusa.
Biljka pripada porodici Schisandraceae, i jedna je od zasada 25 priznatih vrsta[2] u rodu koji po njoj nosi ime. Od nedavno se sadnice mogu kupiti i u Hrvatskoj.
Kemijski sastav
Plod sadrži do 1,5 % šećera),organske kiseline 8,5—20 — najviše limunske,te nešto jabučne ,vinske i askorbinske,nadalje sadrži tiamin i riboflavin. Sjemenke sadrže tvari toničnog djelovanja(оkо 0,012 %) - šisandrin,šisandrol,tokoferol (0,03) i masno ulje(dо 34 %).Svi dijelovi biljke sadrže eterično ulje začinsko limunskog mirisa(dо 2,6—3,2 %).
Ljekovitost
Kao lijek koristi se plod šisandre ( lat. Fructus Schisandrae ) i sjeme ( Semen Schisandrae ). .
Suhi plodovi sadrže do 0,6% askorbinske kiseline .Miris plodova je začinsko aromatičan , okus gorko sladak. Plod i sjeme se koristi kao lijek adaptogenog , toničnog i stimulirajućeg djelovanja.
Povećava krvni tlak, povećava procese uzbude u strukturama mozga te refleksne aktivnosti, povećava učinkovitost i smanjuje umor za vrijeme fizičkog i mentalnog stresa .
Koristi se kod asteničnih sindroma , vaskularne psihoze hipotoničnom tipa, u razdoblju oporavka nakon tjelesnih i infektivnih bolesti. Za kombiniranu terapiju se upotrebljava kod poremećaja spolne funkcije sa pozadinm neurasthenia.
Od mogućih nuspojava treba spomenuti alergijske reakcije, tahikardiju, poremećaj spavanja, glavobolju, povećani krvni tlak. Stoga se ne koristi kod poremećaja rada srca, hipertenzije , razdražljivosti, epilepsije , poremećaja spavanja , akutnih zaraznih bolesti, kronične bolesti jetre , preosjetljivosti na lijekove, trudnoće i dojenja, kao i kod djece ispod 12 godina.
Dodatna literatura
Ci X, Ren R, Xu K, et al. Schisantherin A exhibits anti-inflammatory properties by down-regulating NF-kappaB and MAPK signaling pathways in lipopolysaccharide-treated RAW 264.7 cells. Inflammation. Apr 2010;33(2):126-136.
Park HJ, Lee SJ, Song Y, et al. Schisandra chinensis prevents alcohol-induced fatty liver disease in rats. J Med Food. Jan 2014;17(1):103-110.
Sun HD, Qiu SX, Lin LZ, et al. Nigranoic acid, a triterpenoid from Schisandra sphaerandra that inhibits HIV-1 reverse transcriptase. J Nat Prod. May 1996;59(5):525-527.
Lin RD, Mao YW, Leu SJ, et al. The immuno-regulatory effects of Schisandra chinensis and its constituents on human monocytic leukemia cells. Molecules. 2011;16(6):4836-4849.
Panossian A, Wikman G. Pharmacology of Schisandra chinensis Bail.: an overview of Russian research and uses in medicine. J Ethnopharmacol. Jul 23 2008;118(2):183-212.
Lee YJ, Park SY, Kim SG, et al. Identification of a novel compound that inhibits iNOS and COX-2 expression in LPS-stimulated macrophages from Schisandra chinensis. Biochem Biophys Res Commun. Jan 22 2010;391(4):1687-1692.
Park C, Choi YW, Hyun SK, et al. Induction of G1 arrest and apoptosis by schisandrin C isolated from Schizandra chinensis Baill in human leukemia U937 cells. Int J Mol Med. Oct 2009;24(4):495-502.