Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Khasijski bor

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Khasijski bor
Khasijski bor, Benguet, Filipini
Khasijski bor, Benguet, Filipini
Status zaštite

Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc)[1]

Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Pinophyta
Razred: Pinopsida
Red: Pinales
Porodica: Pinaceae
Rod: Pinus
Podrod: Pinus subg. Pinus
Sekcija: P. sect. Pinus
Podsekcija: P. subsect. Pinus
Vrsta: P. kesiya
Dvojno ime
Pinus kesiya
Royle ex Gordon

Khasijski bor (benguetski bor ili troigličasti bor; lat. Pinus kesiya) jedan je od najraširenijih borova u Aziji. Rasprostire se na jug i istok od pobrđa Khasi u sjeveroistočnoj indijskoj državi Meghalaya, a na sjever do Tajlanda, Filipina, Mjanmara, Kambodže, Laosa, i krajnjeg juga Kine i Vijetnama. Drugdje u svijetu, uključujući južnu Africi i Južnoj Ameriku, to je važna plantažna vrsta.[2][3]

Uobičajeni naziv "Khasi bor" potječe iz brda Khasi u Indiji, a "Benguet bor" potječe iz kopnene provincije Benguet u Luzonu, na Filipinima, gdje je dominantna vrsta luzonskih tropskih borovih šuma. Benguetski bor ponekad se tretira kao zasebna vrsta, Pinus insularis ; međutim, postojeće je mišljenje tretirati ga kao da je ista vrsta kao i P. kesiya. Grad Baguio nosi nadimak "Grad borova", zbog velikog broja ovih stabala.

Opis

Kora benguetskog bora

Pinus kesiya je drvo visoko do 30–35 m s ravnim, cilindričnim deblom. Kora je gusta i tamno smeđa, s dubokim uzdužnim pukotinama. Grane su robusne, crveno smeđe boje od druge godine, grančice su vodoravne do viseće. Listovi su igličasti, tamnozeleni, obično 3 u svežnju, 15–20 cm dugački, omotač svežnja je dug 1–2 cm i postojan. Češeri su jajoliki, dugački 5–9 cm, često zakrivljen prema dolje, ponekad blago iskrivljeni; ljuskice dvogodišnjih češera su guste, umbos je malo konveksan, ponekad oštro šiljast. Ljuske imaju poprečni i uzdužni greben preko sredine površine ljuske. Sjemenke su krilate, 6–7 mm dugačke s krilom od 1,5–2,5 cm. Oprašivanje je sredinom proljeća, a češeri sazrijevaju 18-20 mjeseci nakon toga.

Khasijski bor obično raste u čistim sastojinama ili pomiješanim sa širokolisnim drvećem, ali ne formira otvorene borove šume.

Komercijalna uporaba

Meko i lagano drvo Pinus kesiya može se koristiti za širok raspon primjena, uključujući kutije, papirnu celulozu i privremene električne stupove. Intenzivno se koristi za drvo, koje se dobiva u prirodnim šumama i plantažama.[2][3]

Kvalitetna smole nije obilna i nije se često koristila, osim u španjolskom kolonijalnom razdoblju na Filipinima za proizvodnju terpentina.

Izvori

  1. Script error: No such module "cite iucn".
  2. 2,0 2,1 Conifers of Vietnam.
  3. 3,0 3,1 "Pinus kesiya". AgroForestryTree Database. International Centre for Research in Agroforestry. http://www.worldagroforestrycentre.org/sea/Products/AFDbases/af/asp/SpeciesInfo.asp?SpID=18165 Pristupljeno 17. travnja 2012. 

Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Pinus kesiya
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Pinus kesiya
Wikivrste imaju podatke o: Pinus kesiya