Kestelska mikroregija

Kestelska mikroregija (mađ. Keszthelyi kistérség) je bila mikroregija u Zalskoj županiji u Mađarskoj.

U njoj je 2012. živilo 34.011 osoba a bila je površine 349,64 km².

Sjedište mikroregije je gradić Kestel.

Naselja

Hrvatska imena naselja prema.^[1]

Ime	Mađarski naziv
Balatongyörök	Balatongyörök
Bókaháza	Bókaháza
Esztergályhorváti	Esztergályhorváti
Gétye	Gétye
Gyenesdiás	Gyenesdiás
Karmacs	Karmacs
Kestel	Keszthely
Szentgyörgyvár	Szentgyörgyvár
Vállus	Vállus
Várvölgy	Várvölgy
Vindornyafok	Vindornyafok
Vindornyalak	Vindornyalak
Vonyarcvashegy	Vonyarcvashegy
Zalaapáti	Zalaapáti
Zalaszántó	Zalaszántó
Blatni Grad, Blatenski Kostel^[2]^[3]^[4]^[5]	Zalavár

↑ Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj.
↑ Stjepan Damjanović: Zar sunce ne sja svima?. Vijenac. 767 - 769 - 27. srpnja 2023. Pristupljeno 18. prosinca 2023.
"Uz Rastislava, ćirilometodsku akciju će podržati i Kocelj (861–872), knez Blatenske Kneževine u Donjoj Panoniji. Njegovo je središte bio grad Blatenski Kostel (danas Zalavar)."
↑ Blatenski kostel. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 18. 12. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8094>.
↑ Pejo Ćošković (2009): Kocelj. Hrvatski biografski leksikon LZMK. Pristupljeno 18. prosinca 2023.
"K. je 847. postao donjopanonskim markgrofom sa sjedištem u Blatnom Gradu (Blatenski Kostel, danas Zalavár)....Metoda – kojega je papa Hadrijan II. 869. imenovao nadbiskupom obnovljene Panonsko-srijemske nadbiskupije sa sjedištem u Blatnom Gradu ..."
↑ Pribina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 18. 12. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=50295>.
"...Ludvig I. (II.) Njemački dodijelio mu je 840. kao feud područje na zapadnoj obali Blatnoga jezera ..., oko rijeke Zale, gdje je Pribina podigao Blatni grad (madž. Zalavár, njem. Moosburg) na raskrižju antičkih cesta...