Kerber

Kerber (grč. Κέρβερος, Kérberos) u grčkoj mitologiji troglavi je pas - mitološko biće. Hadov je pas - čuvar ulaza u podzemlje, Had. Njegova sestra bila je Himera, a brat Ort, a sin je Ehidne i Tifona^[1].

Etimologija

Kerberovo grčko ime Κέρβερος znači "demon iz jame".

Karakteristike

Homer ga naziva samo "psom"^[2], a Heziod^[3] ga naziva Kerberom i opisuje ga kao psa s pedeset glava. Kasniji pisci opisuju ga kao troglavo čudovište, sa zmijskim repom i zmijskom grivom^[4]

Mitologija

Gustave Doré: Kerber, 19. stoljeće

Junaci

Nekoliko puta svladali su ga različiti junaci:

Heraklo u svome posljednjem zadatku^[5]
Orfej ga je uspavao svojim glazbenim vještinama^[6]
Hermes ga je uspavao vodom iz rijeke Lete^[7]
Psiha ga je uspavala otrovanim medenjacima^[8]
Sibila ga je uspavala otrovanim medenjacima da bi Eneja mogao ući u podzemlje (rimska mitologija)^[9].

Hans Sebald Beham: Heraklo hvata Kerbera, 1545.

Heraklo i Kerber

Heraklov posljednji i najteži zadatak bio je hvatanje Kerbera. Heraklo je morao otići do vrata Hada i ondje se obračunati s tim troglavim psom, koji je imao zmijski rep, a slina koja je padala na pod stvarala je otrovnu biljku akonitu^[10]. Dok je bio u podzemlju, Heraklo je oslobodio Tezeja i Pirita^[11], koji su ondje bili zatvoreni jer su pokušali oteti Hadovu Perzefonu.

Heraklo je otišao do Hada i Perzefone i upitao smije li uzeti Kerbera. Bogovi su se složili pod uvjetom da ga ne ozlijedi, a prema nekim izvorima^[12], Perzefona je pristala jer joj je Heraklo bio brat. Heraklo je potom uhvatio Kerbera oko vrata i izvukao na svjetlo dana. Čim je izišao iz sjene, Kerber je počeo bijesno lajati i stenjati. Euristej se uplašio čim je vidio Kerbera pa ga je Heraklo brzo vratio u Had.

Literatura

↑ Heziod: Teogonija (311.)
↑ Homer: Ilijada (VIII./368.)
Homer: Odiseja (XI./623.)
↑ Heziod: Teogonija (311.)
↑ Apolodor: Biblioteka (II./5.12)
Vergilije: Eneida (VI./417.)
Ovidije: Metamorfoze (IV./449.)
↑ Homer: Odiseja (XI./623.)
↑ Vergilije: Georgike (IV./471.)
↑ Statije: Tebaida (II./27.)
↑ Apulej: Zlatni magarac (VI./19.)
↑ Vergilije: Eneida (VI./417.)
↑ Ovidije: Metamorfoze (VII./412.)
↑ Diodor Sicilski: Biblioteka povijesti (IV./25.1 -)
↑ Diodor Sicilski: Biblioteka povijesti (IV./25.1 -)

Graves, Robert (2003): Grčki mitovi. Zagreb: CID.

Vanjske poveznice

Kerber u klasičnoj literaturi i umjetnosti (engl.)

Literatura

Marin Buovac: Prilog boljem poznavanju simbolike zoomorfnih recipijenata iz antičke luke u Zatonu kraj Nina - Toward better understanding of the symbolism of the zoomorphic receptacles from the ancient port of Zaton near Nin, Diadora, vol. 31, 2017.

[1] Heziod: Teogonija (311.)

[2] Homer: Ilijada (VIII./368.)
Homer: Odiseja (XI./623.)

[3] Heziod: Teogonija (311.)

[4] Apolodor: Biblioteka (II./5.12)
Vergilije: Eneida (VI./417.)
Ovidije: Metamorfoze (IV./449.)

[5] Homer: Odiseja (XI./623.)

[6] Vergilije: Georgike (IV./471.)

[7] Statije: Tebaida (II./27.)

[8] Apulej: Zlatni magarac (VI./19.)

[9] Vergilije: Eneida (VI./417.)

[10] Ovidije: Metamorfoze (VII./412.)

[11] Diodor Sicilski: Biblioteka povijesti (IV./25.1 -)

[12] Diodor Sicilski: Biblioteka povijesti (IV./25.1 -)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]