Keljbadžar

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Keljbadžar
Քարվաճառ
  1. Preusmjeri Predložak:ClearKəlbəcər
Ulica u Keljbadžaru
Ulica u Keljbadžaru
Grb Keljbadžara
Grb
Koordinate: 40°06′N 46°02′E / 40.1°N 46.033°E / 40.1; 46.033
država (de facto) Flag of Artsakh.svg Gorski Karabah
okrug (de iure) Šahumjanski
država (de iure) Flag of Azerbaijan.svg Azerbajdžan
okrug (de iure) Kəlbəcərski
Visina 1584m
Stanovništvo (2010.)
 - Grad 500
Vremenska zona +4 (UTC)
Zemljovid
Keljbadžar na karti Gorski Karabah
Keljbadžar
Keljbadžar
Keljbadžar unutar Gorskog Karabaha

Keljbadžar (armenski: Քարվաճառ; aze. Kəlbəcər) je središte Keljbadžarskog rajona u Azerbajdžanu.

Povijest

Prvi rat u Gorskom Karabahu

Grad je bio pod vlašću Gorskog Karbaha nakon što su ga zauzele armenske snage u Bitci za Karvačar, pred kraj Rata u Gorskom Karabahu. Armenske i karabaške snage zauzele su Keljbadžar zbog njegove strateškog značaja kako se nalazio između nekadašnje Gorskokarabaške autonomne oblasti i Armenije.[1] Zauzimanje Keljbadžara osudilo je Vijeće sigurnosti UN-a 30. travnja 1993.[2]

Tijekom armenske vlasti, grad je bio upravno središte Šahumjanske regije u Gorskom Karabahu.

Drugi rat u Gorskom Karabahu (2020.)

Naselje je 2020., u Drugom ratu u Gorskom Karabahuu, vraćeno pod nadzor Azerbajdžana.

Zemljopis

U Keljbadžaru se nalazi 13 jezera u okolnim brdima i planinama. Najduža rijeka je Tartarčaj, a njezini pritoci su rijeke Tuthun, Lev, Zajlik, Alolar, Garaharhaj. Pored toga u Kəlbəcəru se nalazi 20 poznatijih slapova.

Između 70% i 80% područja Keljbadžara čine planine, te svaka od njih nosi zaseban naziv. Kako je prometnost u gorskom području ograničena, lokalno pučanstvo područje Karvačara podijelilo je u nekoliko zona.

  • Gornja zona - područje od središta prema zapadu;
  • Zona Ajrim - sjeverozapad;
  • Zona Gamišli-Lev - sjeveroistok;
  • Zona Tutgu - područje između Zulfugarlija i Basilbela;
  • Zona Sarsang SES - šume prema istoku;
  • Zona Dalidah-Sarijer-Kejti - isključivo područje brda i planina.

Izvori

  1. Krüger, 2010., str. 102.
  2. Resolution 822 (1993) (na engleskom). Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, 30. travnja 1993. Pristupljeno 17. lipnja 2014.

Literatura

  • Heiko Krüger: The Nagorno-Karabakh Conflict: A Legal Analysis (na engleskom). Berlin: Springer, 2010. ISBN 9783642117879