Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Katedrala u Rouenu (Monet)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir slika

Katedrala u Rouenu je serija slika koju je Claude Monet naslikao 1890-ih. Monet je naslikao više od 30 pogleda na pročelje katedrale, očito odabravši ovaj motiv zbog njegovih ikonografskih asocijacija, naime zgrada sibolizira kontinuitet ljudskih institucija kao što je Crkva i neumoljivu prisutnost Božanskoga.

Najvjerojatnije je započeo svako platno tijekom svojih dvaju posjeta Rouenu početkom 1892. i početkom 1893. godine, proučavajući ovaj motiv s prozora na drugom katu zgrade s druge strane ulice nasuprot katedrali. Potom je završio cijelu seriju slika u svom ateljeu u Givernyju. Na ovim slikama Monet je nastavio svoju impresionističku potragu za zabilježavanjem svjetlosnih efekata i ozračja, no stalnim dorađivanjem u studiju nastale su slike koje su značajno više orkestrirane i raskošno izvedene od ranijih, više spontanih plein air platana[1].

Slika Katedrala u Rouenu: portal na suncu (desno) prikazuje vertikalnu masu fasade koja je pod utjecajem svjetlosti, za punog sunca, te tako potpuno rastvorena u titravu, refleksima i valerima bogatu mrljastu površinu. Monet je bio zaokupljen u prvom redu trenutačnošću i promjenjivošću pojava, te je mnoštvom rasutih mrlja proizvodio osjećaj titranja, kretanja i dinamike površine.[2].

Drugi primjer istog motiva je slika Katedrala u Rouenu: portal u zoru (treća s lijeva) iz 1894. godine gdje je Monet u postizanju efekata različitih osvjetljenja koristio i postavu oblika u kadru. Tako kompozicija uključuje i dio okoliša katedrale pridonosi efektu slabe, „udaljene“ svjetlosti svitanja, za razliku od prethodne koja ispunjava cijeli kadar i pojačava dojam jake, odbljeskujuće svjetlosti punog sunca.

Nadalje, upravo prva slika kao da tvrdi kako se ispod prevtrljivog dojma treperavog pročelja krije složena mreža dugotrajnih i sveširećih veza. Stoga, dok su se Renoir, Cassat i drugi impresionisti polako udaljavali od impresionizma, Monet se trudio smjestiti ga u trajniji i čvršći kontekst[1].

Izvori

  1. 1,0 1,1 Marilyn Stockstad, Art History vol. 2, Pearson Education Ltd., 2005., New Jersey, str. 992. ISBN 0-13-145527-13
  2. Jadranka Damjanov, Likovna umjetnost 2, Školska knjiga, Zagreb, str. 252.

Vanjske poveznice