Kata Šoljić
| Kata Šoljić | |
| Kata Šoljić Kata Šoljić | |
| Rođenje | 1922. |
|---|---|
| Smrt | 8. srpnja 2008. |
| Nacionalnost | Hrvatica |
| Poznat(a) po | junakinja Domovinskog rata |
| Portal o životopisima | |
Kata Šoljić (Vukšić Donji kod Brčkog 1922. – Zagreb, 8. srpnja 2008.), majka četvorice poginulih branitelja i junakinja Domovinskog rata, bila je simbol patnje i hrabrosti hrvatske majke u Domovinskom ratu.
U Domovinskom je ratu izgubila četvoricu sinova: Niku, Ivu, Miju i Matu.
Životopis
Rođena je u Donjem Vukšiću kod Brčkog, 1922. godine, u siromašnoj obitelji. Njena patnja počela je još u Drugom svjetskom ratu kad su joj strijeljani brat i tri polubrata. Oca je izgubila kad je imala 13 godina, a majku malo kasnije.[2]
Rodila je šestero djece: Niku, Ivu, Miju i Matu, te kćeri Maru i Anu.
Najstariji sin Niko ubijen je u Srijemskoj Mitrovici, za njim ostala tri sina sa svojim obiteljima. Mijo je ubijen u kukuruzištu, u Srijemskim Čakovcima od "komšijine“ ruke, a do jučer su zajedno radili. Ivo, zapovjednik Mitnice, nestao je u proboju u Dunavu. Za njim ostalo je troje malodobne djece. Mato je ubijen u napadu na vojarnu. U ratu bili su i kći Marija i zet Stjepan Barišić, zet Ivan Vukojević, unuci Zoran, Franjo, Anto i Toni. Kći Marija sa svojom obitelji prošla je teško zatočeništvo Srijemske Mitrovice. Drugog zeta zahvatila je smrt u proboju. Kći Ana ostala je sama s dva sina.[1] Mediji su ju svojedobno nazvali majka hrabrosti.
Katine su riječi koje će ostati upamćene.[3]
Trebalo joj je dvanaest godina da pronađe i sahrani svu četvoricu sinova. Najstariji sin Niko (pronađen je gotovo slučajno na groblju u Srijemskoj Mitrovici u Srbiji) bio je posljednji kojeg su ekshumirali.
Nagrade i priznanja
- Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao ju je redom Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske za osobite zasluge u promicanju moralnih društvenih vrijednosti.
- Godine 2004. godine primila je nagradu Junakinja hrvatskog Domovinskog rata koju je dodijelila Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata, koja joj je dodijeljena na poticaj Mladena Pavkovića, koji je o njoj snimio i nekoliko dokumentarnih filmova.[4]
Povezani članci
- Objavljena knjiga "Kata Šoljić - Junakinja hrvatskog Domovinskog rata", autora Mladena Pavkovića (2004.)
- Junaci Domovinskog rata
- Snimljen dokumentarni film Mladena Pavkovića "Kata Šoljić" (snimatelj Vedran Šamanović), 2009.
Izvori
- Bilješke i literatura
- ↑ 1,0 1,1 http://www.viktimologija.com.hr/index.php?option=com_content&task=view&id=1192&Itemid=1 (pristupljeno 16. ožujka 2013.)
- ↑ http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/umrla-kata-soljic.html (pristupljeno 16. ožujka 2013.)
- ↑ http://www.24sata.hr/news/umrla-kata-soljic-majka-cetiri-sina-poginula-u-ratu-70232 (16. ožujka 2013.)
- ↑ http://www.uvsjp-alfa.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=271:kata-olji-izgubila-etvoricu-sinova&catid=85:sudbine&Itemid=164 (pristupljeno 16. ožujka 2013.)
- Marjan Diklić, Knjiga o majci hrvatskih vitezova i Junakinji Domovinskog rata, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, No.50, listopad 2008., Hrčak, hrcak.srce.hr