Karpinski manastir
|
Manastir Karpino
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | selo Orah, Kumanovo, Republika Makedonija |
| Koordinate | 42° 19′ 73″ S, 21° 95′ 31″ I |
| Godine izgradnje | 14. stoljeće |
| Renoviran | 16. stoljeće-17. stoljeće |
| Religija | Pravoslavlje |
| Patron | Sveta Marija |
| Arhitektonski stil | Bizantska umjetnost |
| Materijal | kamen |
Manastir Karpino (makedonski: Карпински манастир) se nalazi u blizini sela Orah, pored grada Kumanova, u Republici Makedoniji.
Povijest
Manastir je osnovan u XIV. st. kao zadužbina sevastokratora Dejana zeta cara Stefana Dušana (oženio je njegovu sestru Teodoru) posvećen Bogorodici.[1] Današnji ostatci potječu iz prijelaza XVI. st-XVII. st, to je u prvom redu crkva Uzačašća Marijina (makedonski: Воведение на Пресвета Богородица), oko koje je podignut manastir.
To je mala kamena građevina sa tri apside. U crkvi postoje dva sloja fresaka, stariji je iz doba gradnje crkve a noviji je iz 1892. godine, tad je manastir temeljno obnovljen. Novije freske oslikali su Petar i Atanas Nikolov iz Velesa, te Josif Radević iz Lazaropolja. Iz XVI. st ostala je očuvana samo jedna freska na zapadnom zidu crkvenog narteksa sa motivom Bogorodice Orante. Crkva čuva vrijedan Ikonostas na kojem se nalaze 7 orginalnih ikona iz 1606. – 1607., koje je naslikao zoograf Nikola sa učenicima.
Manastir je više puta pregrađivan, i dograđivan. Imao je konake, igumanov dvor, gospodarske zgrade i zvonik (ovaj današnji je iz XIX. st.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata 30. rujna 1944. godine, konaci (ćelije za monahe) sa sjeverne i jugozapadne strane su zapaljeni i uništeni od strane njemačke vojske. [2]Tako da je i danas manastir Karpino djelomično u ruševnom stanju.
Manastir Karpino bio je važan centar srednjovjekovne pismenosti u svomekraju (tu su se prepisivale knjige i opismenjavalo stanovništvo), orginalni manuskripti iz Karpina, danas se čuvaju u muzejima: Moskve (Karpinsko evanđelje), Sofije i Beograda.
