| Karetna želva | |
|---|---|
| |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Kritično[1] | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Reptilia |
| Red: | Testudines |
| Porodica: | Cheloniidae |
| Rod: | Eretmochelys |
| Vrsta: | E. imbricata |
| Dvojno ime | |
| Eretmochelys imbricata (Linnaeus, 1766) | |
| Raspon | |
| |
| Podvrste | |
| E. imbricata bissa (Rüppell, 1835) E. imbricata imbricata (Linnaeus, 1766) | |
Karetna želva (lat. Eretmochelys imbricata) je kritično ugrožena vrsta morskih kornjača koje pripadaju porodici Cheloniidae. Jedina je postojeća vrsta u svojem rodu. Rasprostranjena je u Atlantskom, Tihom i Indijskom oceanu te okolnim morima.
Opis
Nekoliko obilježja karetnih želvi razlikuje ih od drugih vrsta morskih kornjača. Njihova izdužena glava se sužava i završava s kljunom poput usta (iz koje je njezin zajednički naziv i izveden), a kljun je oštro izražen i kukastiji od drugih kornjača. Na svakoj peraji nalaze se dvije vidljive kandže.
Jedna od značajki po kojoj se mogu razlikovati od drugih morskih kornjača je i oklop. Oklop ima pet središnjih ploča i četiri para bočnih. Stražnje ploče se preklapaju na takav način da stražnji dio oklopa ima nazubljeni izgled, sličan rubu pile ili noža. Oklop ima žutu pozadinu s nepravilnom kombinacijom svijetlih i tamnih pruga, bočna strana je pretežno crne i išarano smeđe boje.[2]
Karetna želva poznata je po oklopu koji može biti dugačak do gotovo jednog metra.[3] Odrasle morske kornjače teže oko 80 kg u prosjeku. Najteža kornjača ikada uhvaćena je bila teška 127 kg.[4]
Zbog konzumiranja otrovnih žarnjaka, meso kornjače može postati otrovno.[5]
Karetna želva gnijezdi se na otočnim i kopnenim pješčanim plažama tropskih i suptropskih mora. Migratorna su vrsta. Ženke se u sezoni parenja često vraćaju na istu plažu na kojoj su se izlegle iako su u međuvremenu prošle stotine ili tisuće kilometara.[1]
Ugroženost i zaštita
Najveća prijetnja karetnoj želvi je izlov zbog oklopa od kojeg se izrađuju vrijedni predmeti još od doba drevne egipatske civilizacije i Han dinastije. Milijuni kornjača su ubijeni u posljednjih 100 godina za potrebe europskih, azijskih i američkih tržišta oklopima. Veliku prijetnju predstavlja i prikupljanje jaja kornjači, koje je najizrazitije u jugoistočnoj Aziji i u nekim područjima dostiže 100% svih polegnutih jaja. Odrasle i mlade jednike love se i zbog mesa.
Razvoj tropskih obala zbog turizma prijeti uništenju plaža na kojima se karetne želve gnijezde. Na obalama Bliskog istoka i zapadne Australije naftna i plinska industrija negativno utječu na gniježđenje. Vrsta se nalazi na IUCN-ovom crvenom popisu zbog smanjenja populacije tijekom posljednje tri generacije od 80%.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 IUCN Red List of Threatened Species: Hawksbill Turtle. 30. lipanj 2008.. https://www.iucnredlist.org/en Pristupljeno 15. lipanj 2020.
- ↑ "Hawksbill turtle – Eretmochelys imbricata: More information". Wildscreen. Inačica izvorne stranice arhivirana 28. ožujka 2007.. http://www.arkive.org/species/GES/reptiles/Eretmochelys_imbricata/more_info.html Pristupljeno 5. veljača 2007.
- ↑ "Eretmochelys imbricata, Hawksbill Sea Turtle". MarineBio.org. http://marinebio.org/species.asp?id=164 Pristupljeno 5. veljača 2007.
- ↑ "Species Booklet: Hawksbill sea turtle". Virginia Fish and Wildlife Information Service. Virginia Department of Game & Inland Fisheries. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2006.. http://www.dgif.state.va.us/wildlife/species/display.asp?id=030073 Pristupljeno 6. veljača 2007.
- ↑ "The Hawksbill Turtle: Eretmochelys imbricata". Auckland Zoo. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. listopada 2007.. http://www.aucklandzoo.co.nz/sss/sss_003/SSS3.hawksbill_turtle2.htm Pristupljeno 14. srpanj 2007.