Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kanadski štit

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Kanadski štit označen plavom bojom

Kanadski štit je veliko područje potkovičastog oblika koje obuhvaća središnju i istočnu Kanadu i sjeverne dijelove SAD-a. Zauzima površinu od oko 4,6 milijuna kvadratnih kilometara što je približno polovica kanadskog teritorija. Prostire se od Sjevernog ledenog mora pored Hudsonovog zaljeva (zauzimajući šest kanadskih pokrajina: Newfoundland i Labrador, Québec, Ontario, Manitoba, Saskatchewan i Alberta, te dva teritorija: Sjeverozapadne teritorije i Nunavut), pa sve do sjevernih dijelova američkih saveznih država Minnesota, Wisconsin, Michigan i New York.

Kanadski štit je formiran prije oko 3 milijarde godina i dobio je ime po tvrdom gnajsu i granitu koji leže ispod njegove površine i spadaju među najstarije stijene na Zemlji. Ovo područje je karakteristično po brdovitim predjelima sa nadmorskom visinom od 300 do 500 metara. Planine se nalaze na krajnjem sjeveroistoku Labradora i na otoku Baffin i uzdižu se od 1.700 do 2.100 metara. Za vrijeme posljednjeg ledenog doba prije oko 10.000 godina, led koji je pokrivao ovo područje ogolio je tanak površinski sloj zemlje i formiran je veliki broj ledenjačkih jezera.

Klima i vegetacija

Tipičan krajolik kanadskog štita

Na ovom velikom prostranstvu, s obzirom na njegov geografski položaj, preovlađuje arktička i subarktička klima. Na sjeveru je arktička klima sa stalno niskim temperaturama koje sprječavaju rast drveća tako da tu uglavnom prevladava tundra (stepska prostranstva sa niskim travama i mahovinom). Subarktička klima prevladava južnije i ima dovoljno topla ljeta za rast drveća. Tu su se razvile prostrane četinarske šume u kojima preovlađuju crna i bijela omorika. Od drveća ovde još rastu breza, jasika i dr.

Gospodarstvo

Kanadski štit ima tri glavna prirodna resursa: šume, rude i vodu. Šume kao gospodarska bogatstva se najviše koriste u četiri kanadske pokrajine, Québec, Ontario, Manitoba i Saskatchewan. Glavne rude su bakar, željezo, olovo, nikal, zlato, srebro, uranij i cink. Krajem 19. stoljeća u Sjeverozapadnim teritorijama su otkrivene značajne količine dijamanata. Veliki potencijal rijeka i jezera u ovom području se koristi u proizvodnji elektične energije (hidrocentrale). Kanadski štit sadrži vrlo malo obradivog zemljišta.

Stanovništvo

Ovo je područje rijetko naseljeno. Stanovništvo živi uglavnom u rudarskim naseljima i manjim industrijskim središtima.