Kaštel Andreis u Kaštel Starome

Kaštel Andreis je bila stara utvrda u Kaštel Starom. Predstavlja zaštićeno kulturno dobro.^[1]

Povijest i opis dobra

Soprakomit (zapovijednik galije) Andrija Cega (Celio Cega) na temelju dozvole sagradio je kaštel na hridima desetak metara udaljen od obale, zapadno od kaštela Koriolana Cipika. Andrija Celio Cega bio je zapovijednik galije koja je doživjela brodolom, od 200 članova posade spašena su samo njih 40. Oko 1600.godine potomci Andrije Cega ustupili su svoj kaštel Ivanu i Pavlu Andreisu, koji su im za uzvrat ustupili svoju tek sagrađenu kulu. Kada je prešao u vlasništvo obitelji Andreis, bio je trošan, te ga je Pavao Andreis ponovo izgradio znatnim izdatkom. Tlocrt kaštela zabilježen je na planu Kaštel Starog iz 1704. godine. Na temelju tlocrtnog oblika, može se zaključiti da on pripada tipu utvrđene kuće, te da je na sjeveru imao kulu. Od kaštela sačuvani su samo temelji u moru.

Mletačka vlast izdala je 1482. godine dozvolu za gradnju kaštela Andriji Cegi međutim tek 1600. godine Ivan i Pavao Andreis dovršili su započetu izgradnju. Izgled kaštela zabilježen je na planu naselja iz 1704. godine na kojem se vidi da je kaštel Andreis imao tlocrt pravokutnoga oblika te je pripadao tipologiji utvrđene kuće. Sjeverno pročelje bilo je fortificirano dok su na južnome dijelu postojala vrata za pristupanje brodom. Na katastru iz 1831. godine kaštel Andreis je označen kao ruševina. Danas postoji samo kao ruševina vidljiva u moru. Preko sjevernog dijela ostatka kaštela u narednom razdoblju nasuta je riva.^[1]

Zaštita

Pod oznakom P-5346 zaveden je kao nepokretno kulturno dobro - arheologija, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "podvodna arheološka zona/nalazište".^[1]

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 29. kolovoza 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.

Pavao Andreis, Povijest grada Trogira, Split, 1978.
Katja Marasović, Kaštelanski zbornik br.8 , Kaštela, 2007.

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.

[registar_kult.dobara_RH-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 Pretraživanje Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstvo kulture i medija RH. Pristupljeno 29. kolovoza 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.

[1]