Za druga značenja, pogledajte Juraj Šaban.Jura Šaban (Karlovac, 27. ožujka 1933.[1] — 2000.[2]), hrvatski pjesnik, kulturni djelatnik, menadžer u kulturi, glazbeni organizator, tekstopisac zabavne glazbe. Stvarao na kajkavštini pod pseudonimom Jura Stubičanec. Po struci je bio pravnik.[3][1] Ponegdje ga izvori nazivaju Đuro Šaban.
Životopis
Studirao je pravo i po struci je bio pravnik. Bavio se kulturnim projektima i menadžmentom u kulturi. U braku s Ljerkom Njerš, a iz te glazbeničke obitelji onikao je još jedan vrsni glazbenik, sin Antun Tomislav Šaban. Dok mu je sin bio dijete, Jura je bio u slobodnoj profesiji. Premda pravnik, bio je umjetnički nastrojen, bilo kao ljubitelj glazbe, književnosti i inih umjetnosti, bilo kao stvaratelj, pisao je pjesme. U istom je razdoblju bio jedan od najznačajnijih tekstopisaca Krapinskog festivala. 1980-ih je bio organizacijski direktor Animafesta. [3] Obnašao dužnost čelnog povjeka službe za novinstvo na glazbenim, filmskim i inim festivalima. Na području zabavne glazbe aktivan kao tekstopisac od 1970. godine.[1] Skladbe su mu izvedene i na Zagrebačkom festivalu.[4] Stubičanec i Vatroslav Mimica napisali su tekstove za pjesme u glazbi za film Seljačku bunu 1975. i TV serije Anno domini 1573 iz 1979. godine, među njima i puntarsku pjesmu Novi svet se stvara.[5] 1977. su Drago Bahun i Đuro Šaban prijavili Autorskoj agenciji u Zagrebu scenarij ljetnih priredaba u Đurđevcu pod nazivom Đurđevac: legenda i ljeto '77, ističući kapacitet Đurđevca kao središta kulturnih i zabavnih priredaba. [6]
Šaban je bio tajnik u uredništvu Studija, u njegovo vrijemee vrlo popularnog tjednika. Na njevog prijedlog Studio je osnovao svoju "tvornicu ploča", u stvari izdavačku kuću. Motiv je bio kad je Jugoton odbio odmah posuditi novac Miši Kovaču kojem su onda bili iznenada potrebni. Glavni urednik Studija Pero Zlatar je tad pošao do Božidara Novaka, direktora novinske kuće Vjesnika pod čijim je krovom izlazio Studio, a koje je onda bila u svojoj zlatnoj eri. Na razgovoru su se našli Zlatar, Novak i Šaban. Zlataru se svidila zamisao, pozvao je svog školskog prijatelja Stjepana Mihaljinca neka napusti Jugoton i prijeđe kod njih da napiše pjesmu za Mišinu singlicu. Posao s izdavačkom kućom Studijom je poslije dobro krenuo.[7] [8]
Objavio je zbirke pjesama Popevke 1974. godine, Mi sme tu navek 1993. godine.
Nagrade i priznanja
Dobitnik je brojnih nagrada: [1]
- Krapinski festival (Mi smo tu navek, Spi, Angeluš, Jabuke su bile zrele, Tak, tak je to)
- Festival Slavonija (Bundeve i tikve, Ti ćeš doći)
- Uvršten u Enciklopediju Hrvatskog zagorja[9]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Jura Stubičanec, Rilm.org. Pristupljeno 7. studenoga 2025.
- ↑ Stubičanec, Jura. Hrvatski obiteljski leksikon (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2025. Pristupljeno 7.11.2025. <https://hol.lzmk.hr/clanak/stubicanec-jura>.
- ↑ 3,0 3,1 Davor Hrvoj: Klasični skladatelj i pop pjevači na izletu u jazz . Jazz.hr. 14. siječnja 2021. Pristupljeno 20. veljače 2024.
- ↑ Izvedene pjesme. 1973.. Zagrebački festival. Pristupljeno 7. studenoga 2025.
- ↑ Seljačka buna 1573. i Anno domini 1573.. Alfi Kabiljo. Pristupljeno 7. studenoga 2025.
- ↑ Zorica Vitez: Legenda o Picokima u svjetlu globalne i nacionalne kulturne politike. Narodna umjetnost 44/2, 2007 str. 12.
- ↑ Darko Hudelist: PERO ZLATAR: MOJE ZLATNE GODINE U STUDIJU 'Čim bi naklada malo pala ispod 360 tisuća, stavio bih na naslovnicu Silvanu Armenulić s dubokim dekolteom'. Jutarnji list. 18. veljače 2018. Pristupljeno 7. studenoga 2025.
- ↑ Studio. Discogs. Pristupljeno 7. studenoga 2025.
- ↑ Predstavljena enciklopedija Hrvatskog zagorja. Krapinsko-zagorska županija. 25. travnja 2017. Pristupljeno 7. studenoga 2025.
Vanjske poveznice
- Jura Stubičanec, ZAMP
- Jura Stubičanec, Discogs