| Julius Epstein | |
 | |
| Rođenje | 7. kolovoza 1832. |
|---|---|
| Smrt | 3. ožujka 1926. |
| Nacionalnost | Hrvat, Austrijanac |
| Etnicitet | Židov |
| Državljanstvo | Austro-Ugarska Monarhija |
| Zanimanje | pijanist |
| Supruga | Amalija Mautner-Epstein |
| Djeca | Richard Rudolfina Eugénia |
| Portal o životopisima | |
Julius Epstein (Zagreb, 7. kolovoza 1832. - Beč, Austrija, 3. ožujka 1926.), znameniti hrvatsko-austrijski pijanist i klavirski pedagog.
Životopis
Julius (Julije) Epstein je rođen u Zagrebu, 7. kolovoza 1832. u židovskoj obitelji.[1][2][3] Odrastao je u Zagrebu sa dvojicom braće; Ignatzom (Vatroslav) i Jacquesom (Jakov). Sa suprugom Amalijom Mautner-Epstein imao je troje djece; Richarda, Rudolfinu i Eugéniu. Epsteinov sin Richard, poznati zagrebački pijanist i muzički pedagog na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču, je ubijen za vrijeme Holokausta.[1] Kći mu Rudolfina je bila čelistica, a Eugenia violinistica. Epsteinove kćeri su tijekom sezone 1876. – 1877. odradile uspješnu zajedničku turneju po Njemačkoj.[1][2][3][4]
Tijekom školovanja u Zagrebu Epsteinov je profesor bio hrvatski pjesnik Vatroslav Lichtenegger, dok je u Beču studirao pod Johannom Rufinatschom i Antonom Halmom. Epstein je debitirao 1852. godine, te je ubrzo postao jedan od popularnijih pijanista i profesora u Beču. Od 1867. do 1901. godine, Epstein je kao profesor predavao na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjetnosti u Beču gdje su mu među ostalima studenti bili; Ignaz Brüll, Marcella Sembrich, Mathilde Kralik, Gustav Mahler, Blagoje Bersa i Richard Robert. Epstein je izvodio i uređivao Beethovenove klavirske sonate, Mendelssohnovu sonatu "Sämmtliche Clavierwerke" i Schubertovu sonatu "Kritisch Durchgesehene Gesammtausgabe". Bio je dobar prijatelj Ferde Livadića i mentor Gustava Mahlera. 1846. godine, Epstein je u Zagrebu sa svojom braćom osnovao Društvo čovječnosti, koje je pomagalo potrebite diljem Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Julius Epstein preminuo je 3. ožujka 1926. godine u Beču.[1][2][3][4]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Mira Kolar Dimitrijević, 1998, str. 5, 102
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Ognjen Kraus, 1998, str. 239
- ↑ 3,0 3,1 3,2 Tamara Jurkić Sviben, »Motivi i poticaji hrvatskih glazbenika židovskoga podrijetla u hrvatskoj kulturi i hrvatskoj glazbenoj baštini«, Znanstveni časopis za hrvatsku kulturu Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu "Kroatologija", vol.1, br. 1, Zagreb, listopad 2010., str. 119. ISSN 1647-8050 nevaljani ISSN (Hrčak)
- ↑ 4,0 4,1 (engl.)EPSTEIN or EPPSTEIN:. Jewish Encyclopedia, preuzeto 6. siječnja 2014.
Literatura
- Kolar Dimitrijević, Mira (1998). Društvo čovječnosti 1846 - 1946. Zagreb: Židovska općina Zagreb, Kulturno društvo "Miroslav Šalom Freiberger". ISBN 953-97067-3-4
- Kraus, Ognjen (1998). Dva stoljeća povijesti i kulture Židova u Zagrebu i Hrvatskoj. Zagreb: Židovska općina Zagreb. ISBN 953-96836-2-9