Juda, Isusov brat
Prema Bibliji, Juda je bio brat Isusa Krista. Prema tradiciji, on je autor Judine poslanice, koja se u Bibliji nalazi između Pavlovih poslanica i Otkrivenja.
Prema Evanđelju po Marku i Evanđelju po Mateju, Isus je imao četvoricu braće, a ime jednog bilo je Juda. Većina protestanata vjeruje da je ovaj Juda bio sin Isusove majke Marije i njezinog supruga Josipa te tako Isusov polubrat. (Ebioniti – rana židovsko-kršćanska sekta – vjerovali su da je Isus bio sin Marije i Josipa, a ne Sin Božji.) U pravoslavlju, Judu se smatra sinom Josipa i njegove prve supruge. Papija Hierapolski je zapisao da je Juda bio sin Marije Kleofine, dok je biskup Epifanije Salaminski tvrdio da je Josipu njegova prva supruga rodila Judu, Josipa, Jakova i Šimuna, kao i dvije kćeri.[1] Nakon ženine smrti, Josip se oženio Marijom.[2][3]
Tradicionalno, Judina poslanica se smatra Judinim djelom jer na početku piše da je autor Juda, „brat Jakovljev”. Ovdje se može smatrati da je taj Jakov istovjetan Jakovu Pravednom. Klement Aleksandrijski je napisao da je pisac Judine poslanice bio „sin Josipa te brat Gospodnji”.[4] Druge teorije tiču se apostola Jude, čije se ime ne nalazi na svim popisima apostola. U Evanđelju po Luki, Juda je nazvan „Judom Jakovljevim”, što se katkad smatra spomenom da je taj Juda bio brat Jakova, ali je moguće da se radi o patronimu — drugim riječima, Juda je bio sin nekog Jakova. Sirijska tradicija poistovjećuje apostola Judu sa apostolom Tomom.
Povjesničar Euzebije Cezarejski je pisao o potomcima Jude koji su živjeli tijekom vladavine Domicijana. Epifanije spominje biskupa Judu Kirijaka, koji je bio praunuk Isusovog brata Jude.
Izvori i bilješke
- ↑ College, St. Epiphanius of Cyprus ; translated by Young Richard Kim, Calvin (2014). Ancoratus 60:1. Washington, D.C.: Catholic University of America Press. str. 144. ISBN 978-0-8132-2591-3. https://books.google.com.mx/books?id=gxHWAwAAQBAJ&printsec=frontcover&dq=ancoratus+epiphanius&hl=es-419&sa=X&ved=0CBsQ6AEwAGoVChMI9Yz758uLyAIVDBmSCh3NMAjE#v=onepage&q=anna&f=false Pristupljeno 22. rujna 2015.
- ↑ Williams, translated by Frank (1994). The Panarion of Epiphanius of Salamis : Books II and III (Sects 47-80, De Fide) in Sect 78:9:6. Leiden: E.J. Brill. str. 607. ISBN 9789004098985. https://books.google.com.mx/books?id=DAP-uJTfc84C&printsec=frontcover&dq=panarion+epiphanius&hl=es-419&sa=X&ved=0CC0Q6AEwAmoVChMIo_yyus-ByAIVFw-SCh3knQ7n#v=onepage&q=salome&f=false Pristupljeno 18. rujna 2015.
- ↑ Williams, translated by Frank (2013). The Panarion of Epiphanius of Salamis. (Second, revised edition. ed.). Leiden [u.a.]: Brill. str. 36. ISBN 9789004228412. https://books.google.com.mx/books?id=tKtzRNP0Z70C&printsec=frontcover&dq=panarion+epiphanius&hl=es-419&sa=X&ved=0CBsQ6AEwAGoVChMI-dSK5tqByAIVDQuSCh1iOgSj#v=onepage&q=eighty&f=false Pristupljeno 18. rujna 2015.
- ↑ of Alexandria, Clement. Comments on the Epistle of Jude.. www.newadvent.org. http://www.newadvent.org/fathers/0211.htm Pristupljeno 24. rujna 2015.