Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Jovijanski planeti

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Jovijanski planeti u istom mjerilu.

U Sunčevom sustavu nalaze se 4 divovska planeta koji se zajednički nazivaju jovijanskim planetima. To su Jupiter, Saturn, Uran i Neptun.

Jupiter i Saturn klasificiraju se kao plinoviti divovi, a Uran i Neptun kao ledeni divovi, čemu je uzrok terminologija planetologije kojoj je osnova kemijski sastav, pa plin definira kao vodik i helij, led kao vodu, amonijak, metan, ugljikove okside, dušik itd., a stijenu kao silikate i teške metale, uvijek neovisno o agregatnom stanju. S iznimkom vrhova atmosfera, svi jovijanski planeti su izuzetno vruća tijela s unutrašnjostima zagrijanima na temperature redova veličine tisuća i desetina tisuća kelvina.

Zajedničke osobine

Jovijanski planeti imaju nekoliko zajedničkih osobina.

Maseni udjeli vodika i helija u sva četiri planeta dominiraju sastavom atmosfere.

Ne posjeduju faznu granicu, oceane ni kopno, nego im atmosfera iz plinovitog agregatnog stanja postupno prelazi u superkritični fluid - specijalno agregatno stanje koje ima neka svojstva plinovitih, a neka tekućih tvari.

Vrhovi atmosfera su vrlo hladni, a već na relativno malim dubinama temperature skaču iznad kritične točke, pa nije moguće ukapljivanje atmosfere, već samo postupno povećanje gustoće. U jezgrama se temperature kreću se od oko 5000 K za Uran do preko 20 000 K za Jupiter.

Kemijski sastav jezgri su ioni teških elemenata porijeklom iz silikata i metala.

Sva četiri planeta rotiraju relativno brzo u odnosu na terestričke, zbog čega se vjetrovi grupiraju u zone i pojaseve u kojima pušu prema istoku, odnosno zapadu. Ovi su pojasevi u vidljivom spektru dobro uočljivi kod Jupitera, teško uočljivi kod Saturna i Neptuna i jedva zamjetni kod Urana.

Svi imaju složene sustave planetarnih prstenova i satelita. Saturnovi prstenovi su najveći i najvidljiviji, a do 1970-ih su bili i jedini poznati. Saturn trenutno ima najviše otkrivenih satelita - do kraja 2019. godine bilo ih je otkriveno 82.

Jupiter i Saturn

Jupiter i Saturn, zvani plinoviti divovi, sastoje se gotovo u potpunosti od vodika i helija, no toliko su masivni da im je masa težih elemenata u jezgrama nekoliko puta veća od mase planeta Zemlje. Duboko u njihovoj unutrašnjosti nalazi se otopina helija u metalnom vodiku.

Oba planeta imaju magnetske osi slabo otklonjene od osi rotacije. Rotiraju toliko brzo da su vidljivo jajastog oblika.

Uran i Neptun

Uran i Neptun, zvani ledeni divovi, imaju bitno različit sastav unutrašnjosti. U odnosu na plinovite divove, relativno veći udjel njihovih unutrašnjosti čine ledovi, tzv. volatili: voda, metan, dušik i amonijak u istom stanju kao što su to vodik i helij u plinovitim divovima - stanju superkritičnog fluida. Voda na tim tlakovima čak pokazuje metalna svojstva, analogno vodiku: vodi električnu struju i doprinosi stvaranju globalnog magnetskog polja planeta.

Osi magnetskih polja su im jako otklonjene od osi rotacije.

Poveznice

en:Jovian planets