Josip Kazimir Drašković
Josip Kazimir Drašković Trakošćanski (njem: Joseph Kasimir Graf Draskovich von Trakostyan, mađ: József Kázmér Gróf Draskovich de Trakostyán) (?, 4. ožujka 1716. - Klenovnik, kraj Ivanca, 9. studenog 1765.), hrvatski grof i austrijski general, član hrvatske velikaške obitelji Draškovića Trakošćanskih.
Životopis
Rođen je 1716. godine kao sin hrvatskog bana Ivana V. Draškovića Trakošćanskog i njegove supruge grofice Marije Katarine rođ. von Brandis. Oženio se za barunicu Suzanu Malatinszky de Felső- et Alsómalatin (4.3.1716./1.11.1717.-9.11.1765./20.3.1786.), sa kojom će imati 7 djece. Već od 1734. godine nalazi se u austrijskoj vojsci. Istaknuo se hrabrošću u Ratu za austrijsko nasljedstvo (1740.-1748.) na talijanskim i njemačkim bojištima. Godine 1750. unaprijeđen je u čin generala bojnika. Istaknuo se i tijekom Sedmogodišnjeg rata (1756.-1763.) te dobio 1758. čin podmaršala, a 1763. unaprijeđen u generala topništva i zapovijedajućeg generala u Erdelju.[1]
Djeca:
- grof Ivan Drašković (1746.-1787.) ~ barunica Apollonija Malatinszky de Alsómalatin; roditelji grofa Janka Draškovića
- grof Franjo Ksaver Drašković (1750.- Klenovnik 3.9.1817.) ~ barunica Ana Jankovich de Priber (1752.-1823.)
- grof Josip Drašković (?-1785.) ~ 1776. Elisabeth Damiensichs
- grofica Marija Ana Drašković (umrla mlada)
- grofica Katarina Drašković (umrla mlada)
- grofica Julija Drašković (16.10.1757.-12.4.1782.) ~ 2.9.1773 grof Ladislav Erdődy de Monyorókerék et Monoszló (20.5.1746.-13.7.1786.)
- grofica Barbara Drašković (?) ~ grof Antun Pejačević (1749.-1802.)
Poznati posjedi
Njegovi su poznati posjedi dvorci Trakošćan, Klenovnik i Brezovica.[1]
Odličja
Za svoje zasluge dobio je odličje Vojnog reda Marije Terezije.[1]
Rodoslovlje
Napomena
Pošto do Gajeve reforme pravopisa u hrvatskom jeziku nisu postojala posebna slova za glasove š i ć, službeni oblik obiteljskog prezimena sa dodijeljenim im pridjevom će do modernog doba biti i u hrvatskom Draskovich de Trakostyan[2] , ovaj ortografski oblik prezimena Drašković će i Hrvatski sabor nastaviti koristiti za obitelj Drašković i nakon prihvaćanja Gajeve pravopisne reforme, te će i prilikom zadnjeg ozakonjenja nasljednih virilističkih obitelji 1891. prezime biti navedeno u obliku Draskovich.[3] U izvorima na njemačkom jeziku ime i naslov mu glasi Josef Graf von Draskowics.[4] ili Draskovich.
Vidi još
- grofovi Draškovići
- Dodatak:Popis nositelja Vojnog reda Marije Terezije rodom iz Hrvatske
- Brezovica (Zagreb)
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Dnevno.hr Na današnji dan - vojnici Marije Terezije okupirali Berlin, 8. listopada 2012.
- ↑ Bojnicic, Ivan: Der Adel von Kroatien und Slavonien, J. Siebmacher's grosses und allgemeines Wappenbuch; Der Adel von Kroatien und Slavonien, str. 40., 1899. Bauer & Raspe
- ↑ vidi zadnji popis obitelji s virilnim glasom Zakon o provedbi §. 10. zakona od 29. rujna 1888., kojim se preinačuju nekoje ustanove zak. čl. II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije„ §. 1. Imenik onih kneževskih, grofovskih i barunskih obiteljih, kojim su članovi dosele uživali pravo glasa na saboru, uzakonjuje se na osnovu §. 10. zakona od 29. rujna 1888., kojim se preinačuju nekoje ustanove zak. čl. II. 1870. ob uredjenju sabora kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije ovako: I. Knezovi: 1. Batthyány-Stratmann; 2. Odeschalchi. II. Grofovi: 3. Bombelles; 4. Chotek; 5. Draskovich; 6. Eltz-Kempenih; 7. Erdödy; 8. Jankovich; 9. Karácsony; 10. Keglevich; 11. Khuen-Belasi; 12. Nugent; 13. Orsich; 14. Pallfy; 15. Pejacsevich. III. Baruni: 16. Edelsheim Gyulai; 17. Inkey; 18. Jellachich; 19. Kavanagh-Ballyane; 20. Kulmer; 21. Ottenfels-Gschwind; 22. Rauch.”(, Sbornik zakonah i naredabah valjanih za kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju, 1891 (I.-XVIII.) str. 123-125, Zagreb 1891.)
- ↑ Wilhelm Edler von Janko: Draskowics, Johann Graf von. U: Allgemeine Deutsche Biographie (ADB). sv. 5, Duncker & Humblot, Leipzig 1877., str. 382.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Josip Kazimir Drašković koji govori o vojnom zapovjedniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.