Josip Bösendorfer (čitaj: Bezendorfer) (Lukač kod Virovitice, 30. I. 1876. - Osijek, 6. VI. 1957), hrvatski povjesničar. Studirao u Zagrebu i Beču. Doktorirao 1902. u Zagrebu. Bio srednjoškolski profesor u Zagrebu i Osijeku, ravnatelj gimnazije u Osijeku i ravnatelj Muzeja Slavonije (1941-1949) također u Osijeku. Pokrenuo časopis "Osječki zbornik" (1942).
Znanstveni rad
Proučavao povijest Slavonije i Baranje, osobito ranonovovjekovne te Virovitičke županije i grada Osijeka. Pored radova u Starinama, Građi i Radu JAZU, objavio veći broj članaka i u našim časopisima i dnevnom tisku koja je izlazila prije Drugog svjetskog rata. Otkrio je i objavio Gospodarski pravilnik (Regulamentom domaniale) Ivana Kapistrana Adamovića.[1]
Napomena
Zbog toga što je 1940. godine objavio knjižicu Nešto malo o našoj Baranji po njemu je nazvana belomanastirska ulica koja vodi od Ulice kralja Tomislava do Sunčane ulice (iza "općine"), koja se prije zvala Ulica Božidara Maslarića. Po njemu je nazvana i jedna od ulica u osječkoj Tvrđi (gradska četvrt Tvrđa), i to ona koja vodi od Trga Sv. Trojstva na istok do Fakultetske ulice.
Bibliografija
- "Povijest tipografije u Osijeku", "Građa", 14
- "Prvi dani u životu županije virovitičke poslije reinkorporacije", "Rad JAZU", 206
- "Kako je došlo do slavonskog urbara 1756?", "Rad JAZU", 240 i 242
- "Istočna granica Tomislavove, Krešimirove i Zvonimirove Hrvatske u savsko-dravskom interamniju", "Rad JAZU", 286
- "Crtice iz slavonske povijesti", Osijek, 1910.
- "Kako je Osijek postao kr. i slob. grad 1809", "Narodna starina", 1929, 18
- "Franjevci u Osijeku", Osijek, 1932.
- "Počeci umjetnosti u Osijeku", Osijek, 1935.
- "Slavonski spahija i kmet", "Spomenica M. Dolencu", Ljubljana, 1936.
- "Liječništvo i ljekarništvo u Osijeku", Osijek, 1936.
- "Nešto malo o našoj Baranji", Osijek, 1940.
- "Agrarni odnosi u Slavoniji", Zagreb, 1950.
Izvori:
- ↑ Hrvatska enciklopedija Adamović Čepinski, Ivan Kapistran I.. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb (pristupljeno 9. rujna 2018.)