Josip Šokčić
Dionisije Josip Šokčić (17. travnja 1902. - 27. lipnja 1968.[1]) je bio bački hrvatski pjesnik, prozaik, publicist, nakladnik. iz Subotice i poznati kulturni djelatnik bačkih Hrvata.[2] Radio je kao novinar. Skupljao je zavičajne listove.[3]
1924. je objavio zbirku stihova «Pjesme».
Uređivao je više listova i časopisa. Dugo je godina uređivao list Neven.[4] Uređivao je još Bunjevačke novine i druge.
Objavljivao je radove u bunjevačkohrvatskom omladinskom književnom časopisu za kulturu iz Subotice Bunjevačkom kolu (1933.-1936.)
Zastupao tezu da su Bunjevci posebna nacija. [5] Naposljetku je krajem 1939. objavio u Subotičkim novinama otvoreno pismo naslova Kraj jedne zablude. U njemu je javno priznao da je živio u zabludi "da su Bunjevci neka četvrta nacija", a uređivanje i vlasništvo nad listom Nevenom predao je svećeniku Blašku Rajiću,[4] jer su mu zbog poricanja hrvatstva Bunjevaca pretplatnici, mahom bunjevački Hrvati, otkazivali pretplate.("A posli 21 godine ja sam priznao jednu tešku zabludu. Zabludu - da smo mi Bunjevci nika četvrta nacija... Osim toga morao sam viditi kod otvorenih očiju da su se svi nezavisni Bunjevci priznavali Hrvatima, posićivali hrvatske priredbe, potpomagali hrvatsku štampu i svaku hrvatsku manifestaciju. To mi je dalo povoda za razmišljanje. Politika 'Bunjevci ostanite Bunjevci' nije primljena u narodu i ona se drži i sada samo pomoću tankog konopca. 'Mimonarodna' politika ne može da se održi i meni može dabude samo žao što to nisam i ranije opazio...").[6]
Nakon dolaska vlastiju NOB u Novi Sad 1945., radio je kao novinar u dnevniku Slobodnoj Vojvodini (listu koji je 26. kolovoza 1945. promijenio ime u Hrvatska riječ), suradnici su mu bili Blaško Vojnić Hajduk, Vladislav Kopunović, Stevan Kolar, Josip Kujundžić, Ljubomir Milin, Mileta Ognjanov, Đuro Kemenj, Antun Vojnić Purčar, Joso Kujundžić, a kasnije i Balint Vujkov. Njegov se rad pojavio 1947. u prvom i jedinom broju Njive, prvog poratnog hrvatskog književnog časopisa u Subotici, glasila subotičkog Hrvatskog kulturnog društva.
Svojim djelima je ušao u antologije poezije i proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.
Održavao je kontakte sa poznatom Subotičankom Ilonom Fülöp, poznatom filmskom scenaristicom. Zahvaljujući njenom pismu Šokčiću iz 1953., kojeg je našao književnik i knjižar Slavko Matković, uspjelo se spasiti od zaborava subotički dio njenog životopisa.[7]
Autor je opsežne kronologije «Subotica prije i poslije oslobođenja» iz 1934. godine, dviju monografija, monografije o Agi Mamužiću «Život i rad Age Mamužića» i monografija o Miji Mandiću «Mijo Mandić, momenti iz njegovog života i rada».
Djela
- Putokaz Bunjevcima u Vojvodini, 1925. (Dionisije Josip Šokčić)
- Subotica, 1934.
- Mijo Mandić. Momenti iz njegovog života i rada, 1934.
- Subotica pre i posle oslobođenja: građa za istoriju Subotice, 1934.
- životopis Age Mamužića (rukopis u Nadbiskupijskom arhivu u Zagrebu)[8]
Izvori
- Radio Subotica :: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku ...na današnji dan Priredio Lazar Merković. Pristup stranicama 27. lipnja 2013.
- Geza Kikić: Antologija proze bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
- Geza Kikić: Antologija poezije bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
- Godišnjak Tkalčić Ante SEKULIĆ, Pisana ostavština Jose Šokčića u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu. Prinos. Str. 341-345.
- ↑ Radio Subotica :: Uredništvo programa na hrvatskom jeziku ...na današnji dan Priredio Lazar Merković
- ↑ Godišnjak Tkalčić Ante Sekulić, Pisana ostavština Jose Šokčića u Nadbiskupskom arhivu u Zagrebu. Prinos. Str. 341-345.
- ↑ (srpski) Medija Centar Subotica Grad kroz istoriju: 1. januar u Subotici. Pripremio: Dragan Rokvić
- ↑ 4,0 4,1 Pro Tempore, Godina 5. br 5, 2006. Mario Bara: Hrvatska seljačka stranka u narodnom preporodu bačkih Hrvata
- ↑ Zvonik. Godina: VIII. Broj: 03(77), Subotica, ožujak 2001. POVIJESNI KUTAK – Piše: Stjepan Beretić. Što je Dušan Popović rekao za Bunjevce?
- ↑ Studia ethnologica Croatica, Zagreb, sv. 6 Milana Černelić: Nastojanja da se bačkim Bunjevcima ospori pripadnost hrvatskom narodu, str.96
- ↑ Subotičke (Arhivirano 23. svibnja 2008.) Subotičanke koje su zadužile ovaj grad, 7. ožujka 2008.
- ↑ Glasnik Pučke kasine 1878 Lazo Vojnić Hajduk: Ago Mamužić u historiografiji, str. 12, kolovoz 2009.
Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Josip Šokčić koji govori o hrvatskom književniku iz Vojvodine treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.