Jelena Brajša
Jelena Brajša (Zagreb, 18. kolovoza 1935.), hrvatska humanitarna djelatnica[1] Osoba je s najduljim stažom provedenim na vodećemu mjestu neke institucije u Hrvatskoj. Na čelu zagrebačkoga Caritasa je preko 40 godina. [2] Zvana "anđeo iz Zagreba"[3] i "hrvatska mati Tereza" i "mati Hrvatske".[4]
Životopis
Rodila se u Zagrebu kao najmlađe, 13. dijete u poznatoj obitelji katoličkoj pravničkoj obitelji. Obitelj joj je trpila progone poslije 1945. jer je za Titove strahovlade obilježena kao klasni neprijatelj. Otac joj je 1945. bio branitelj crkvenog predstavnika u političkom procesu. Kad je imala osam godina, brata su joj indoktrinirani školarci iz njegove škole pretukli ga zbog katoličkih obilježja. Tako je već u djetinjstvu zbog rada u katoličkim skupinama trpila zbog represalija komunističkih pripadnika.[3] Od 1958. u Beču studirala socijalni rad i katehizam.[2] U Beč je došla kao čistačica. Studirala na bečkom seminaru za crkvena ženska zanimanja (Seminar für kirchliche Frauenberufe). Studij joj je omogućio bečki kardinal dr Franz König, davši joj stipendiju i smještaj.[3][4] Dodatno se usavršavala u Parizu i Lourdesu. Zagrebačkom nadbiskupu dr. Franji Šeperu ponudila se 1966. za službu u Crkvi, na što joj je predložio organizirati obnovljeni Caritas ili predavanje vjeronauka. Izabrala je Caritas i ravnateljica je Caritasa Zagrebačke nadbiskupije od 1966. godine.[2][1] Stalno je trpila prijetnje zbog rata u Caritasu i svaki je put odolila napadima.[3] Sve do pada komunizma crkvena pomoć tretirana je kao "ilegalni" rad.[4]
Karijeru joj je obilježio njezin rad s djecom. Umnogome joj je karijeru odredio događaj 29. lipnja 1969., kada je trudnica pokucala na Caritasova vrata te tjedan poslije, 8. srpnja, kada je pred vratima pronašla napušteno dijete. Do danas zagrebački je Caritas zbrinuo oko 4300 djece. Caritas pod njenom organizacijom danas ima oko 260 djelatnika, 33 kuće i ustanove u kojima je smješteno oko 400 djece te 200 odraslih.[2] Pod njenim vodstvom prerastao je Caritas u jedno od najvećih nevaladinih humanitarnih udruga u Hrvatskoj i razvio je skrb za napuštenu djecu, hendikepirane, stare, nemoćne, socijalno ugrožene. Po izbijanju Domovinskog rata i prikuplja pomoć za žrtve rata.[1]
Kako u poslovnom, tako i na privatnom planu je Jelena Brajša skrbi za napuštenu djecu. Posvojila je četvero djece koja nose njezino prezime, te još troje djece koje je prihvatila k sebi koje službeno nije usvojila. Najstarije usvojeno dijete je Tomislav Brajša, poznati glazbenik i pjevač.[2]
Dugogodišnja predsjednica Humanitarne mreže Hrvatske.[2] Članica Hrvatskoga žrtvoslovnog društva. Urednica Betanije, časopisa za bolesnike.
Austrijski redatelj Robert Neumüller u produkciji ORF-a snimio je dokumentarni film Jelena Brajsa, der Engel von Zagreb.[3]
Nagrade
Dobila je nagrade:[2]
- Medalja Albert Schweitzer 1992.
- Nagrada Grada Zagreba 1993.
- Nagrada Dr Kurt Waldheim 1993., za zasluge na području rješavanja sukoba
- priznanje "Osoba dijaloga-osoba godine", dodijelila Hrvatska akademska udruga 1999.
- Humanistica svijeta 2000.
- Zlatna povelju mira i humanizma, dodijelila Međunarodna liga humanista
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Hrvatski leksikon I. Vujić, Antun (gl. urednik). Naklada Leksikon, Zagreb, 1996. str. 146-147
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 2,6 Večernji list Protiv Jelene Brajše nemoćan i Bozanić, 20. lipnja 2005. (pristupljeno 9. ožujka 2018.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 (nje.) OTS kreuz&quer. Jelena Brajsa und Kardinal König: Der Engel von Zagreb und sein Förderer, 2. kolovoza 2004. (pristupljeno 9. ožujka 2018.)
- ↑ 4,0 4,1 4,2 (nje.) KirchenZeitung Zvonimir Despot/Ingeborg Schödl: Friede entsteht im Herzen. Jelena Brajsa wird die „kroatische Mutter Teresa“ genannt, 18. svibnja 2004. (pristupljeno 9. ožujka 2018.)