| Jasna Horvat | |
|---|---|
| Datoteka:Jasna Horvat2.jpg Jasna Horvat 2018. | |
| Rođenje | Osijek, 27. prosinca 1966. |
| Zanimanje | književnica, teoretičarka kulture |
| Nacionalnost | Hrvatica |
| Period pisanja | 2002. - |
| Književne vrste | proza, poezija, eseji, putopisi, znanstvene studije |
Važnija djela
| |
Nagrade
| |
| Portal o životopisima | |
Jasna Horvat (Osijek, 27. prosinca 1966.) hrvatska je književnica, multimedijska umjetnica teoretičarka kulture i redovita profesorica na Ekonomskom fakultetu[1] u Osijeku. Piše romane, eseje, knjige za djecu i mladež te znanstvena i stručna djela[2] iz dviju znanstvenih grana (društvene i humanističke). Većina njezinih romana ocijenjena je kao oulipovski narativ i srodna je nastojanjima skupine Oulipo.
Životopis
Rođena je u Osijeku 27. prosinca 1966. godine.
Studirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku gdje po diplomiranju (1989.) dobiva radno mjesto asistenta na Katedri kibernetike, matematike i statistike (1990.). Po završetku poslijediplomskog studija, magistrirala je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (23. siječnja 1992.), a zvanje doktora znanosti stekla je obranom doktorskog rada, također na Ekonomskom fakultetu u Osijeku (26. svibnja 1997.), pred povjerenstvom s jednim inozemnim članom i mentorom - prof. dr. sc. Anuškom Ferligoj, redovitom profesoricom na Sveučilištu u Ljubljani.
Vodila je više znanstvenih projekata, a kao rezultat jednog od njih izgradila je i vodila CATI centar - istraživački poligon za prikupljanje, analizu i interpretaciju statističkih podataka. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima iz područja društvenih i humanističkih znanosti, inozemnim stipendijama i pozvanim predavanjima, a temeljem rezultata znanstveno-istraživačkog rada 2012. godine potvrđena je u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika i trajno znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora iz područja društvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, znanstvene grane kvantitativne ekonomije. Osnivačica je i potpredsjednica Andizeta - Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji.
Književnički rad
Članica je Društva hrvatskih književnika,[3] Hrvatske udruge istraživača dječje književnosti[4], Matice hrvatske, Hrvatskog statističkog društva.
Instituta Andizet.
Književničkim radom počinje se baviti u suradnji s osječkim Dječjim kazalištem Branka Mihaljevića, potkraj devedesetih. U to doba Dramski studio Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku postavlja na scenu igrokaz Putem sunca (kasnije preimenovan u Svevidovim tragom i objavljen u Izgubljenoj vili (Matica hrvatska, 2002.), knjizi dvaju dramatiziranih tekstova). Nakon Izgubljene vile, Naklada Ljevak objavljuje Alemperkina kazivanja (2005.) - njezinu interpretaciju Sučićeve mitologije, popraćenu vrhunskim ilustracijama Pike Vončine.
Knjiga pisama razmijenjenih s Irenom Vrkljan Pismo u pismu potvrda je prijateljstva oživljenog kroz pisma, a s njima kulturne svestranosti obiju autorica. Romani Az, Bizarij, Auron, Vilikon, Alikvot i Vilijun upućuju na naklonost Jasne Horvat eksperimentu očitovanom ponajprije u konceptualizaciji romaneskne forme.
Njezina djela za djecu - Izgubljena vila, Alemperkina kazivanja i Krijesnici - tematiziraju mitološki koncept hrvatskog panteona, približavaju ga djeci, a posredovanjem ilustracija Pike Vončine postaju i lako pamtljive predaje.
U romanu Az (2010. nagrađenom prestižnom nagradom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za književnost) Jasna Horvat popularizira glagoljicu ugrađujući glagoljicu u radnju romana na slovnoj, numeričkoj i simboličkoj razini. Bizarijem - romanom o fantazmagoriji jedne vezanosti - Jasna Horvat koristi veznike kako bi ukazala na gramatičku kodiranost intimnih i historijskih vezanosti za topos. Pri tome za svoj topos izabire grad Osijek, a čuvene, bizarne ex-Osječane za nositelje simboličkih podudarnosti s veznicima kao vrstom riječi. Konceptualna variranja ove autorice kulminiraju u Auronu gdje zlatni rez ugrađuje ne samo u strukturu teksta nego i u život istoimenog glavnog junaka - Aurona. Rubnice romana ispunjava podatcima o auronskom konceptu ljepote te na taj način, posredovanjem aktivnih rubnica romana, čitatelji Aurona primaju obilje podataka o zlatnorezovskom formatu - auronu - kao i o njegovim najrazličitijim pojavljivanjima. Roman leksikon o vilama - Vilikon spoj je dviju kulturnih priča: one koju pripovijeda Marko Polo i one koju monološki interpretira Kublaj-kan, Markov slušatelj. Leksikonske natuknice o vilama, nadnaravnim bićima iz Kraljevstva Hrvatskog, ispripovijedane su uporabom magičnog kvadrata broja 12. Roman Alikvot izgrađen je na studiji Vladimira Mažuranića te u svom sadržajnom dijelu dovršava nezavršeni roman Ivane Brlić Mažuranić Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata. Ovaj roman ujedno donosi i Manifest aksiomatske književnosti kojim književnica pojašnjava doktrinu prema kojoj je izgrađivala svoj opus.
Autorica Jasna Horvat u potpunosti je posvećena njegovanju hrvatske kulturne baštine, njezinu izučavanju i promoviranju. Samu sebe vidi određenu informacijskim dobom [5] [6], a kritičari njezina djela uspoređuju s djelima Itala Calvina[7] te ih nerijetko ocjenjuju oulipovskim narativima[8].
Nakon romana Vilijun - permutiranog romana Vilikon - opus Jasne Horvat označen je složenicom Ars Horvatiana te je time potvrđena njegova izgrađenost i jedinstvenost u hrvatskoj suvremenoj književnosti. Roman Atanor konstruiran je prema strukturi periodnog sustava elemenata te predstavlja jedinstveni spoj književnosti i znanja o (al)kemiji. Romani Vilijun, Atanor i OSvojski ovu hrvatsku književnicu postavljaju rodonačelnicom "pametne književnosti" u kojoj je potrebno koristiti pametni telefon kako bi se u potpunosi otčitao teksta premrežen QR kodovima.
Od 2012. godine do 2018. bila je članicom povjerenstva Nagrade Dr. Ivan Šreter za izbor najbolje riječi.[9] Hrvatsku književnost predstavljala je na inauguracijskom EU-Kina književnom festivalu koji se u studenom 2017. godine održavao u Pekingu i Chengduu. Sa suradnicima je objavila dvojezičnu publikaciju Ars Andizetum koja je (i) otvorenog pristupa, a u kojoj donose novu definiciju Kreativne industrije.[10] [11]
Nagrade i priznanja
- Nagrada HAZU za roman Az (2010.)
- Pečat grada Osijeka za osobita ostvarenja na području književnosti (2011.)
- Državna nagrada za znanost 2016. godine: kategorija "populariziranje znanosti" - za Kreativnu riznicu 2016. godine (2017.)
- FUL KULTURNO: nagrada Superbrendsa za najbolje brendirani niskobužetni projekt u kulturi - za Hepening Vilijun (2018.)
- Nagrada "Josip i Ivan Kozarac" za roman Osvojski (2019.) koji je proglašen najboljim proznim djelom- knjigom godine
Objavljena djela
(popis nepotpun)
- Antiradar, Naklada Ljevak, Zagreb, 2020.
- Ars Eugenium (suautorstvo s Lukom Gotovcem), Institut Andizet, Osijek, 2019.[12]
- Istraživački SPaSS (suautorstvo s Josipom Mijoč, Naklada Ljevak, Zagreb, 2019.
- OSvojski, Naklada Ljevak, Zagreb, 2019. (nagrada Josip i Ivan Kozarac za 2019. godinu)
- Ars Andizetum (suautorstvo s Josipom Mijoč i Anom Zrnić), Institut Andizet, Osijek, 2018.[13] [14]
- Atanor, Naklada Ljevak, Zagreb, 2017.
- Vilijun, Naklada Ljevak, Zagreb, 2016.
- Antiatlas, Naklada Ljevak, Zagreb, 2014.
- Alikvot, Algoritam, Zagreb, 2014.
- Nevidljivo nakladništvo (suautorstvo s Nives Tomašević), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
- Vilikon [15], Naklada Ljevak, Zagreb, 2012.
- Osnove statistike (suautorstvo s Josipom Mijoč), Naklada Ljevak, Zagreb, 2012. i 2014.
- Auron [16] [17], Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
- Az [18] [19] [20], Naklada Ljevak, Zagreb, 2009. (nagrada HAZU za 2010. godinu)[21]
- Bizarij [22] [23] [24], Naklada Ljevak, Zagreb, 2009.
- Krijesnici[25] [26], Algoritam, Zagreb, 2009.
- Pismo u pismu[27] (suautorstvo s Irenom Vrkljan), Naklada Ljevak, Zagreb, 2008.
- Alemperkina kazivanja[28] [29] [30], Naklada Ljevak, 2005., ilustracije Pika Vončina (posebna pohvala 2006. u Katalogu odabranih naslova dječje literature)[31]
- Izgubljena vila, Matica hrvatska, Osijek, 2002.
- Statistika s pomoću SPSS/PC+, Osijek, 1995.
Eseji i studije
(popis nepotpun)
- Semiotički marketing Konstantina Ćirila Filozofa: glagoljičko prezentiranje kršćanstva kao preteča suvremenog semiotičkog marketinga, suautori: Nives Tomašević i Slaven Lendić[32]
- Intenzitet prenesena iskustva u stvaranju akademske proze Dubravke Oraić Tolić[33]
- ARTICLE Beliefs in Equality for Women and Men as Related to Economic Factors in Central and Eastern Europe and the United States[34]
- Economic Influences on Ideals About Future Jobs in Young Adults in Formerly Socialist Countries and the United States[35]
- Tematsko-motivske veze u stvaralaštvu Vladimira Mažuranića i Ivane Brlić-Mažuranić, suautorstvo s A. Kos-Lajtman[36]
- Ivana Brlić-Mažuranić, "Priče iz davnine": nova konstrukcija izvora i metodologije; suautorstvo s A. Kos-Lajtman[37]
- Lik i djelo Svetog Konstantina Ćirila Filozofa u romanu Az; suautorstvo s Nives Tomašević[38]
- Book as a Souvenir: Partnership Between Tourism Potentials, Cultural Identity, Promotion and Publisher's Profits; suautorstvo s Mijoč, Horniš, Tomašević[39]
Izvori
- ↑ http://www.efos.unios.hr/jhorvat/
- ↑ Pregled po znanstveniku: Jasna Horvat (MB: 174705)
- ↑ http://www.dhk.hr/Novosti.aspx
- ↑ Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti
- ↑ http://www.jasnahorvat.com
- ↑ http://www.facebook.com/pages/Jasna-Horvat/155460337852209
- ↑ http://www.academia.edu/3640561/Paralelna_tumacenja_Nevidljivih_gradova_Itala_Calvina_i_Vilikona_Jasne_Horvat s dopusnicom
- ↑ http://www.academia.edu/4426681/A_Conceptual_Mnemotope_of_Osijek_in_Jasna_Horvats_Novel_Bizarij
- ↑ http://www.glas-slavonije.hr/vijest.asp?rub=5&ID_VIJESTI=156869
- ↑ http://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2017/12/ArsAndizetum_HR-2.pdf
- ↑ http://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2018/04/ArsAndizetum_ENG.pdf
- ↑ https://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2019/12/Ars-Eugenium-hrvatski-web.pdf
- ↑ http://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2017/12/ArsAndizetum_HR-2.pdf
- ↑ http://www.andizet.hr/wp-content/uploads/2018/04/ArsAndizetum_ENG.pdf
- ↑ http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac503.nsf/AllWebDocs/Dodir_svakodnevice_i_vilinskoga_svijeta
- ↑ http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac463.nsf/AllWebDocs/Zlatna_geometrija_teksta
- ↑ http://www.jutarnji.hr/jasna-horvat----auron---krada-aureole-svetog-marka-u-inteligentnoj-slikovnici-za-odrasle/1015880/
- ↑ http://kuscholarworks.ku.edu/dspace/bitstream/1808/9951/1/SCN_1_2012_Kos-Lajtman.pdf
- ↑ http://www.icjk.me/lm/files/LM11/18.pdf
- ↑ http://hrcak.srce.hr/77975
- ↑ Fantasy Hrvatska Az osvojio nagradu HAZU, 25. svibnja 2011., pristupljeno 22. lipnja 2011.
- ↑ http://www.academia.edu/4426681/A_Conceptual_Mnemotope_of_Osijek_in_Jasna_Horvats_Novel_Bizarij s dopusnicom
- ↑ http://www.matica.hr/vijenac/421/Fantazmagorija%20%28po%29vezanosti/
- ↑ http://www.vecernji.hr/kultura/u-novoj-knjizi-j-horvat-osjecka-povijest-vezana-je-veznicima-clanak-120308
- ↑ http://bib.irb.hr/datoteka/611914.JH_2009_-_Krijesnici_str_1-44.pdf
- ↑ http://bib.irb.hr/datoteka/554038.zlatni_danci_13.pdf
- ↑ http://www.mvinfo.hr/izdvojeno-kritike-opsirnije.php?ppar=2437
- ↑ Alemperkina kazivanja (CROSBI)
- ↑ http://www.matica.hr/kolo/298/Amalgamirani%20mitovi/
- ↑ http://www.academia.edu/Documents/in/Alemperkina_Kazivanja
- ↑ http://www.childrenslibrary.org/servlet/WhiteRavens?title=Special%20mention&where=specialmention=1 The White Ravens
- ↑ http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=100186
- ↑ Intenzitet prenesena iskustva u stvaranju akademske proze (Hrvatska udruga istraživača dječje književnosti)
- ↑ http://www.springerlink.com/content/mwq63g3k83528177/fulltext.pdf
- ↑ http://bib.irb.hr/datoteka/261319.Olson_et_al._2006.pdf
- ↑ https://www.bib.irb.hr/431485 Tematsko-motivske veze u stvaralaštvu Vladimira Mažuranića i Ivane Brlić-Mažuranić (CROSBI)
- ↑ Ivana Brlić-Mažuranić, "Priče iz davnine": nova konstrukcija izvora i metodologije (CROSBI)
- ↑ Lik i djelo Svetog Konstantina Ćirila Filozofa u romanu Az (CROSBI)
- ↑ Book as a Souvenir: Partnership between Tourism Potentials, Cultural Identity Promotion and Publisher's Profits (CROSBI)
Vanjske poveznice
- Ars Meandrum - notni zapisi Luke Gotovca i Jasne Horvat [1]
- Topoteka romana Vilijun http://vilijun.topotheque.eu
- Slobodna Dalmacija http://www.slobodnadalmacija.hr/Arterija/tabid/247/articleType/ArticleView/articleId/161543/Default.aspx
- Glas Koncila http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=19875
- Hrvatski portal u Švicarskoj http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/121219.php
- Portal hrvatskog kulturnog vijeća http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/p-r/raos-ivan/13046-ivan-raos-ilustrirana-nizanja-na-a-jasne-horvat.html
- Pressica (484) http://vktel.net/video-galerije?task=cats&cat=18&sl=categories&layout=listview
- Jasna Horvat u Hrvatskom kulturnom centru u Beču, tjedno.hr, 22. rujna 2014.