Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Janjišev dub

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Janjišev dub, hrast u Vinjanima Gornjim, arheološko nalazište i zaštićeno kulturno dobro[1]

Vrijeme nastanka je od 16. do 18. stoljeća.[2] Uz dub je vezana jedna predaja. Prema njoj su ispod njega prolazili svatovi djevojke iz Đereka i Ivana iz Posušja. Susreo ih je beg s pratnjom i zatražio mladu na prvu bračnu noć. Ivan je odbio, sukobio se s begom, ubio ga i potom pobjegao. Osmanlije su za osvetu pobili mladu i svatove te ih zakopali ispod ovog duba. Mladoženja Ivan je uhićen je nakon dvi-tri godine bijega uhićen te za primjer drugima nabijen na kolac. Prema usmenoj predaji, nosi veliku nesreću pilanje tog hrasta ili uzeti bilo šta s njega padne. Čak i sama pomisao i pokušaj donosi prokletstvo onima šta su ga htjeli kresati. Postoje priče da je dub krvario. Sjećanje je živo i danas, pa stanovnici okolnog područja i danas ostavljaju cvijeće pokraj Janjiša duba.[3]

Poslije drugoga svjetskog rata radnici su prigodom proširivanja i asfaltiranja lokalne prometnice dosta pronašli "nekakve ljudske kosti" na dijelu prometnice koja prolazi blizu Janjiša duba, što je mogući ostatak tih davnih, tragičnih, krvavih svatova. Postoje također tvrdnje da je u blizini ovog duba bilo staro tursko groblje, koje je služilo potrebama Turaka smještenih na području Imotske krajine, no za to nema konkretnih povijesnih zapisa.[3]

Zaštita

Pod oznakom P-4455 zaveden je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa preventivno zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "arheološka baština".[2]

Izvori

  1. Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture RH Ministarstvo kulture RH. Arhivirano 6. lipnja 2020. Pristupljeno 6. lipnja 2020. Sadržaj preuzet uz dopusnicu.
  2. 2,0 2,1 Ministarstvo kulture RH Preuzeto 31. kolovoza 2017.
  3. 3,0 3,1 Katarina Brstilo: Fakcija i fikcija u usmenoj epici Imotske krajine Filozofski fakultet u Splitu. Split, 2015. str. 33.-34. Pristupljeno 6. lipnja 2020.

Vanjske poveznice

 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (http://www.min-kulture.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.