Ivan Krstelj (Kućište, 1867. - Viganj, 1949.) je bio hrvatski pravaški političar.[1] [2]
Bio je čelnikom pravaške stranke u Šibeniku.[3] Radi stjecanja što više pristaša, pravaši na čelu s Krsteljem kolovoza 1899. osnovali su sokolsko društvo.[3] Time je bio je jedan od prvih sokolaša Hrvatskog sokola.[3] Na čelu Hrvatskog sokola naslijedio je Filipa Smolčića nakon njegova odlaska s te dužnosti 1901. godine.[3] Dužnost starješine Hrvatskog sokola obnašao je sve do Prvog svjetskog rata.[3] Krstelj je bio jednim od starješina Krešimirove župe u Šibeniku.[3]
Bio je šibenskim načelnikom i glavnim predstavnikom šibenskog pravaštva uz odvjetnika dr Antu Dulibića i liječnika dr Matu Drinkovića. Nije bio odigrao značajniju ulogu u hrvatskom političkom životu izvan Šibenika. [4]
Obnašao je dužnost narodnog zastupnika u Dalmatinskom saboru u Zadru.[3]
Tijekom Prvog svjetskog rata austrijske vlasti deportirale su njega i suprugu.[5]
Jeseni 1917. zajedno s Matom Drinkovićem, također važnim hrvatskim pravaškim političkim dužnosnikom[1][6] i još nekolicinom pravaških[1] disidenata iz koalicije, tvorili su najradikalniju skupinu unutar "Deklaracijskog pokreta". Pokrenuli su list Glas Slovenaca, Hrvata i Srba. Zajedno s čelnim ljudima Starčevićeve stranke, zastupnici ove skupine izjavom od 3. prosinca 1917. poduprijeli su boljševičku deklaraciju mira.[7]
17. kolovoza 1918. nazočio je osnivačkoj skupštini Narodnog sveta u Ljubljani (s njime su od delegata iz banske Hrvatske, Dalmacije i Istre bili Đuro Šurmin, Ivan Poščić, Mate Drinković, Srđan Budisavljević, Ivo Grisogono, Duje Mikačić, Živko Petričić, Matko Laginja, Vjekoslav Spinčić, Janko Šimrak i Ivan Lorković), nakon što su nešto prije osnovane Narodne organizacije SHS u Dalmaciji u Splitu (2. srpnja) i Narodne organizacije SHS za Hrvatsko primorje u Sušaku (14. srpnja).[8]
Na dan 31. listopada 1918., kad je Ante Tresić Pavičić u Puli na primopredaji preuzeo admiralski brod Viribus Unitis pri čemu je na nj podignuta hrvatska zastava, istog su dana Mate Drinković i Ivo Krstelj preuzeli austro-ugarske ratne brodove u Šibeniku.[8]
U kritično vrijeme, kada je Italija okupirala sjevernu Dalmaciju i približila se Trogiru, Zemaljska vlada je tražila od Narodnog vijeća u Zagrebu ubrzanje ujedinjenja Države SHS s Kraljevinom Srbijom. Odbor sedmorice je imao pretresti Smodlakin i Krsteljev "nacrt privremenoga uređenja" zajedničke države sa Srbijom te na osnovu toga nacrta donijeti sljedećeg dana (24. studenoga) članovima Središnjega odbora na odobrenje uvjete za provedbu državnoga ujedinjenja.[8] Utrka s vremenom bila je radila protiv hrvatskih interesa u Dalmaciji a u korist nadiruće Italije, jer vojske Države SHS praktično nije bilo, a k tome Antanta je Hrvate smatrala poraženom silom, a Italiju pobjednicom. Stoga je na sjednici Središnjeg odbora NV SHS predsjedatelj S. Pribićević odmah naglasio kritično stanje Države SHS u kojem treba brzo djelovati, pa su I. Krstelj i Josip Smodlaka ultimativno zaprijetili se Središnjem odboru neka u roku od pet dana donese odluku o stvaranju zajedničke države sa Srbijom, u protivnom izjavili su da će Dalmacija sama proglasiti ujedinjenje sa Srbijom,[8] jer svako oklijevanje značilo je ulazak talijanskih snaga (koje su već zauzele i više od obećanog po Londonskom ugovoru - Rijeku) i stavljanje diplomatske zajednice pred gotov čin, a Državu SHS pred nerazrješivu situaciju.
U poraću 1918.-20. obnašao je dužnost predsjednika privremene dalmatinske vlade u Zadru.[5] 31. listopada 1918. je u sjedištu austrijske Kraljevine Dalmacije izvršena smjena vlasti, a od 1. studenoga 1918. vodstvo u pokrajini preuzima Split u kojem je uskoro zasjedala Zemaljska vlada za Dalmaciju. Potonja je bila podređena Narodnom vijeću u Zagrebu, a na čelu Zemaljske vlade nalazio se dr Ivan Krstelj.[9]
Bio je prvi ministar vlade Kraljevine SHS.[5] Protivio se talijanskoj okupaciji Dalmacije. [5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu 1918. - 1919.. Izabrani dokumenti., prir. Marina Štambuk-Škalić, Zlatko Matijević, str. 73.-74.
- ↑ Geni.com
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 3,6 Olimp 42/2012.
- ↑ Mirjana Gross: Uloga šibenskog pravaštva u dalmatinskoj i općehrvatskoj pravaškoj politici uoči prvog svjetskog rata
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 Plemenita pomorska familija Krstelj Nakovana.com
- ↑ Pavao Jerolimov: Na današnji dan 24. lipnja 1896., Zadarski list, 24. lipnja
- ↑ Andrej Mitrović: Serbia's Great War, 1914-1918, str. 302.
- ↑ 8,0 8,1 8,2 8,3 Zlatko Matijević: Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba u Zagrebu. Osnutak, djelovanje i nestanak (1918./1919.)
- ↑ Marijan Diklić: Zadar i Rapallski ugovor (uz 90. obljetnicu), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 53/2011., str. 242