Ivan Mrša
Ivan Mršo (9. travnja 1929. — 30. studenoga 2000.)[1](negdje kao Ivan Mrša) je bio rimokatolički svećenik iz Bosne i Hercegovine. Rodom je iz Bugojna.
Komunističke vlasti uhitile su ga i osudile ga. Osudile su ga na montiranom procesu svećenicima i bogoslovima iz đakovačke Bogoslovije u Osijeku 1959.-1960. Tad su bili osuđeni Anto Bajić, Hrvoje Gašo, Ivan Kopić, Ćiril Kos, Ivan Mršo, Zvonko Petrović, Boško Radielović i Petar Šokčević.[2] Mršo je osuđen na tamnovanje.[3]
Ni nakon osude nije imao mira. SDB ga je još početkom 1980. pratila kao dio skupine od 45 katoličkih svećenika u BiH koje je držala pod "operativnim tretmanom", od čega su njih 16 sumnjičili da su "povezani s ustaškom emigracijom". SDB je tvrdio da se posebno mora promatrati kontakte koje s emigracijom imaju katolički svećenici Krunoslav Draganović, fra Petar Krasić (župnik u Kočerinu), don Ivan Mršo (župnik na Palama), fra Mijo Đeno na dužnosti u okolini Jajca, fra Ferdo Vlašić (urednik Naših ognjišta), don Franjo Krešić (župnik u Mrkonjić Gradu), don Tomislav Matković (župnik u Bosanskoj Gradišci) i don Dominik Stojanović, župnik u Otinovcu na Kupresu., str. 133[4]
Bio je župnik na Palama i u Goraždu. Ovaj vrhbosanski kanonik zbog svog je zalaganja i djelovanja u području istočne Bosne i Podrinja došao na glas kao "apostol Istočne Bosne". Njegovim je radom održavan vjerski život katolika u tim područjima, spašavane katoličke crkve od propadanja, održavane (pr. Crkva sv. Josipa Radnika na Palama), obnavljane (pr. Crkva sv. Benedikta u Čajniču[5]) i građene nove.[6] Veliki je trag ostavio u Foči.[7]
Izvori[uredi]
- ↑ Garevac.net Pokojni dijecezanski svećenici Vrhbosanske nadbiskupije (od 29.4.1893. do 5.9.2015.), 5. rujna 2015. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
- ↑ IKA "Zapisi iz olovnih vremena" - Knjiga sjećanja umirovljenog svećenika Srijemske biskupije Petra Šokčevića, 4. svibnja 2015. - 15:02 - IKA V - 169700/5 (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
- ↑ Garevac.net Gdje su oni stali, mi nastavljamo, osvrt na na knjigu o pokojnim svećenicima Vrhbosanske nadbiskupije od 1882. do 30.04.2007., 17. studenoga 2008. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
- ↑ Croatica Christiana Periodica, Vol.36 No.69 Lipanj 2012. Ivan Lučić: Progon katoličke crkve u Bosni i Hercegovini u vrijeme komunističke vlasti (1945.–1990.)
- ↑ KTA BK BIH Proslavljena stota obljetnica crkve na Palama, 5. srpnja 2011. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
- ↑ KTA BK BiH kta/kum: Trostruko duhovno-kulturno slavlje u Foči, 21. svibnja 2014. (pristupljeno 31. svibnja 2016.)
Literatura[uredi]
- Šarac, Antun: Katolička Crkva u fočanskom i čajničkom kraju, 2014.
- Josipović, Slađana: ODNOS KOMUNISTIČKOG REŽIMA PREMA KATOLIČKOJ CRKVI U ĐAKOVAČKOJ ILI BOSANSKOJ I SRIJEMSKOJ BISKUPIJI U VRIJEME BISKUPA ANTUNA AKŠAMOVIĆA (1945.-1959.), Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, disertacija, Zagreb, 2010.