Toggle menu
309,3 tis.
57
18
528,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ivan Lovrinović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prof. dr. sc. Ivan Lovrinović
Ivan Lovrinović

Prof. dr. sc. Ivan Lovrinović u Hrvatskom saboru

zastupnik u Hrvatskom saboru
trenutačno
u službi od
14. listopada 2016.
sveučilišni profesor
trenutačno
u službi od
1988.
Rođenje 7. ožujka 1960.
Politička stranka Promijenimo Hrvatsku
Zanimanje sveučilišni profesor

Ivan Lovrinović rođen je 7. ožujka 1960. godine u Gučoj Gori, nedaleko od Travnika u Bosni i Hercegovini. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Izabran je 2006. u zvanje redovitog profesora na Katedri za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Nositelj je i izvođač predavanja na kolegijima “Monetarna politika” i „Međunarodni financijski menadžment“. Nositelj je i izvođač predavanja na više poslijediplomskih specijalističkih i sveučilišnih (doktorskih) studija. Aktivno se služi engleskim i njemačkim jezikom pasivno.

Istraživački interesi vezani su mu za monetarnu politiku, međunarodne financije, financijske institucije i tržišta i geoekonomiju.

Politička karijera

Od 14.10.2016. godine zastupnik je u Hrvatskom saboru, kao jedini predstavnik stranke Promijenimo Hrvatsku[1]. Izabran je u drugoj izbornoj jedinici na listi koalicije „Jedina opcija“.

Dužnosti u Hrvatskom saboru:

Prvi mandat saborskog zastupnika obnaša u 8. sazivu Hrvatskoga sabora od 28.12.2015. do 14.10.2016. Tada je bio izabran na izbornoj listi Mosta nezavisnih lista ispred  Udruge „Promijenimo Hrvatsku“, kao nezavisni dio Mosta. 

Promjene tijekom zastupničkog mandata:

  • 10. lipnja 2016. prestao biti članom Mosta nezavisnih lista te je nastavio obnašati zastupničku dužnost kao nezavisni zastupnik
  • 7. srpnja 2016. prestao biti nezavisnim zastupnikom te je nastavio obnašati zastupničku dužnost kao član stranke Promijenimo Hrvatsku

U Saboru je tijekom mandata otvorio nekoliko ključnih pitanja, poput djelovanja Hrvatske narodne banke i njene loše monetarno-kreditne politike, ustroja i problema transparentnosti i odgovornosti. Do tada se to područje  nikada nije raspravljalo ozbiljno u Saboru. U 2018.g. podnio je saboru prijedlog novog Zakona o HNB-u koji su vladajući odbili. Istaknuo se stavovima i raspravama vezanim za „Lex Agrokor“ kojeg je nazvao kriminalnim i štetnim po nacionalne interese. Kao oporbeni političar  bio je angažiran u prijedlogu novog Zakona o šumama, Ovršnom zakonu i zakonu o poljoprivredi i poljoprivrednom zemljištu. Posebno je aktivan u promociji suverene monetarne politike i većeg korištenja kune te neprihvaćanju eura sve dok Hrvatska ne bude realno spremna [2], a to je u dugom roku.

Znanstveni i stručni rad

Do sada je objavio samostalno ili u koautorstvu desetke znanstvenih i stručnih radova te pet znanstvenih knjiga. Za koautorstvo knjige „Monetarna politika“ nagrađen je posebnom nagradom „Mijo Mirković“ za najbolji objavljeni rad u 2001. godini od strane Ekonomskog fakulteta – Zagreb. Aktivno je sudjelovao na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. U srpnju 2005. godine boravio je na znanstveno-stručnom usavršavanju na Harvard Business School u Bostonu. Također je boravio na usavršavanju u okviru Salzburg seminara tijekom 2001. godine. Bio je glavni urednik časopisa "Zagreb International Review of Economics and Business".

Akademske i stručne dužnosti

Obnašao je funkciju dekana Ekonomskog fakulteta – Zagreb u razdoblju od 2002. do 2006. godine. U tom razdoblju bio je član Senata Sveučilišta u Zagrebu.

Izvori