Ivan Kostrenčić
| Ivan Kostrenčić | |
| Ivan Kostrenčić | |
| Rođenje | 16. studenog 1844. |
|---|---|
| Smrt | 9. ožujka 1924. |
| Poznat(a) po | knjižničarstvo |
| Portal o životopisima | |
Ivan Kostrenčić (Crikvenica, 16. studenog 1844. – Crikvenica, 9. ožujka 1924.), prvi hrvatski profesionalni knjižničar i prvi sveučilišni knjižar. Otac je Marka Kostrenčića.
Životopis
Ivan Kostrenčić završio je bogosloviju u Budimpešti (1866.), a povijest i slavistiku u Beču (1868.), gdje je do 1875. radio u negdašnjoj Dvorskoj, odnosno današnjoj Austrijskoj nacionalnoj knjižnici.
Bio je prvi hrvatski profesionalni knjižničar. Na poziv bana Ivana Mažuranića, spajanjem knjižnica bivše Pravoslovne akademije i Narodnoga muzeja, ustrojio je u novoosnovanome zagrebačkom Sveučilištu suvremenu sveučilišnu knjižnicu (današnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), kojoj je bio ravnatelj od 1875. do 1911. Zahvaljujući njemu u njoj je prikupljena i bogata hrvatska nacionalna građa, čime je utrt put njezinu razvoju kao nacionalne knjižnice i bibliografskoga središta za izradbu hrvatskih retrospektivnih bibliografija.
Zauzimao se za zaštitu vrijedne građe pa je pridonio odluci o izgradnji prve namjenske zgrade knjižnice na Marulićevu trgu.[1] Bio je dugogodišnji tajnik i blagajnik Matice hrvatske (1878.–1901.). Za boravka u Beču otkrio je rukopis F. K. Frankapana iz 1671., iz kojega je objavio izbor (Vrtić, 1871.); ondje je objavio i građu za proučavanje hrvatskoga protestantskoga pokreta.
Izvori
- ↑ Matica.hr – Josip Brleković: »Palača Matice Hrvatske u Zagrebu : Kostrenčićev prijedlog gradnje Matičine kuće 1882.«, pristupljeno 16. listopada 2015.
|
Napomena: | Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežne stranice Hrvatske enciklopedije |
| http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=33392 | ||
| koji je klauzulom na stranici http://enciklopedija.lzmk.hr/o_portalu.aspx | ||
| označen slobodnom licencijom CC BY-SA 3.0 | ||
Dopusnica nije važeća! Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje. |