Ivan Focht

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Ivan Focht
Ivan Focht
Rođenje 7. lipnja 1927.
Smrt 20. listopada 1992.
Posljednje počivalište Mirogoj
Nacionalnost Hrvat
Etnicitet Židov
Državljanstvo Hrvatska
Zanimanje filozof, mikolog
Portal o životopisima

Ivan Focht (Sarajevo, 7. lipnja 1927.Zagreb, 20. listopada 1992.), hrvatski i bosanskohercegovački filozof i mikolog.

Životopis

Ivan Focht je rođen 7. lipnja 1927. u Sarajevu. Židovskog[1][2] je podrijetla, te je kao mladić doživio Holokaust i gubitak roditelja. Tijekom Drugoga svjetskoga rata, 1944. godine, cijela obitelj Focht je uhićena, pošto je u njihovoj kući otkriven materijal vojne prirode i tiskara mjesnoga komiteta Saveza komunista Jugoslavije. Focht se nakon toga pridružio partizanima.[2] Focht je završio Filozofski fakultet u Zagrebu u klasi Vladimira Filipovića. Nakon obrane doktorske teze vratio se u Sarajevo, gdje je predavao estetiku na odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i na Muzičkoj akademiji sve do odlaska u mirovinu. Potom se preselio u Zagreb, gdje je proveo ostatak života. Focht je bio filozof fenomenološke orijentacije, koji se već u ranim djelima odmicao od marksističkog i psihologističkog tumačenja umjetnosti. Glazba je u njegovim tekstovima imala ontološku prednost u odnosu na sve ostale umjetnosti. U glazbenoj umjetnosti, osobito onoj Bachovoj, Focht je pokušavao razotkriti bitnost pitagorejskog ostvarenja glazbe. Utemeljena brojem te na zakonima kosmosa što su ih ustanovili Pitagora i njegovi učenici, Bachova glazba prema tumaćenju Ivana Fochta nije puki odraz subjekta, niti odraz društvene zbilje, jednako tako ona nije izraz ljudskih osjećaja, nego tajna života ustrojena i ugođena prema kozmičkim zakonima.[3][4]

Ivan Focht se pored estetike bavio i gljivarstvom, te je objavio nekoliko značajnih knjiga o gljivama. Također je bio jedan od prvih teoretičara znanstvene fantastike u nas, smatrajući kako je naše doba doba odumiranja filozofije, odnosno doba znanosti i znanstvene fantastike. Svi članovi obitelji su ubijeni — spasio se jedino Ivan Focht. Bio je dopisni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.[3][4] Ivan Focht je preminuo u Zagrebu, 20. listopada 1992. godine. Sahranjen je na Mirogoju.[5]

Knjige

  • (1959.): Istina i biće umjetnosti, Sarajevo: Svjetlost.
  • (1961.): Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost / Hegelovo učenje o odumiranju umjetnosti, Sarajevo: Veselin Masleša.
  • (1965.): Moderna umetnost kao ontološki problem, Beograd: Institut društvenih nauka.
  • (1972.): Uvod u estetiku, Sarajevo: Zavod za izdavanje udžbenika.
  • (1976.): Tajna umjetnosti, Zagreb: Školska knjiga.
  • (1979.): Gljive Jugoslavije, Beograd: Nolit.
  • (1980.): Savremena estetika muzike: Petnaest teorijskih portreta, Beograd: Nolit.
  • (1986.): Ključ za gljive, Zagreb: Naprijed.
  • (1987.): Naši vrganji, Zagreb: Znanje.

Izabrani članci

  • (1950.): Marks o ljudskoj slobodi, Zora, 3, br. 9, 38-46.
  • (1953.): Shematiziranje podjele materijalizam-idealizam u obradi istorije filozofije, Pregled, 3, br. 10.
  • (1956.): Realizam-modernizam, Kulturni radnik, br. 10, 7-14.
  • (1957.): Neobičan položaj moderne muzike, Kulturni radnik, br. 1-2, 14-20.
  • (1958.): Pavle Stefanović, "Tragom tona", Izraz, br. 7-8, 101-104.
  • (1958.): Sedlmayrova dijagnoza, II: Pet bolesti moderne umjetnosti, Izraz, 2, br. 10, 331-341.
  • (1959.): Apstraktno slikarstvo pod udarima, Izraz, br. 7-8.
  • (1959.): Najnoviji Lukačev estetički pokušaj, Izraz, 3, knj. 6, br. 11-12, 488-500.
  • (1959.): Problemi realizma, Izraz, 3, knj. 5, br. 4, 413-421.
  • (1959.): Rudi Supek: Umjetnost i psihologija, Izraz, 3, knj. 5, 535-538.
  • (1959.): Stravinski nije protiv Haydna, Izraz, 3, knj. 5, br. 6, 593-597.
  • (1960.): Kierkegaard o odnosu forme i sadržaja, Izraz, br. 7-8, 31-45.
  • (1960.): Kierkegaard o pjesničkoj egzistenciji, Izraz, br.9, 172-182.
  • (1961.): Tegobe teorije odraza, Izraz, 5, knj. 2, 149-165.
  • (1963.): Humanost umjetnosti, u: Branko Bošnjak i Rudi Supek (ur.), Humanizam i socijalizam, knj. 1, Zagreb: Naprijed, 217-234.
  • (1964.): Izgledi fenomenološke estetike muzike, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 3, knj. 6, br. 11, 679-712.
  • (1966.): Umjetnička tehnika i tehnifikacija umjetnosti, Praxis, 3, br. 2, 167-180.
  • (1967.): Granica Hartmannove estetike, Praxis, 4, br. 5-6, 749-754.
  • (1967.): Umjetnost i partijnost, Izraz, 9, br. 8-9, 815-822.
  • (1969.): O knjizi Dragutina Gostuškog "Vreme umetnosti", Treći program Radio Beograda, br. 1, proljeće, 245-254.
  • (1969.): Estetički programi časopisa, Treći program Radio Beograda, br. 2, ljeto, 219-230.
  • (1970.): Teorijski autoportret, Treći program Radio Beograda, br. 4, zima, 324-332.
  • (1971.): Modalitet umjetnosti, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 9, 338-346.
  • (1971.): Umjetnost kao objektivirani duh, Forum: časopis Razreda za suvremenu književnost Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, god. 10, knj. 22, br. 10-11, 552-558.
  • (1972.): Adornova podjela umjetnosti na "avangardnu" i "masovnu", Kulturni radnik, br. 5, 83-89.
  • (1972.): La notion pythagoricienne de la musique: contribution a sa determination, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 3, br. 2, 161-172
  • (1972.): Korčulanske gljive sabrane u prosincu, Zbornik otoka Korčule, sv. 2, 229-240.
  • (1973.): Šta je muzika, Treći program Radio Beograda, br. 16, zima, 345-354.
  • (1973.): Ukus malograđanina, Treći program Radio Beograda, br. 17, proljeće, 259-266.
  • (1973.): "Forma" i forme, Treći program Radio Beograda, br. 18, ljeto, 325-366.
  • (1973.): Otvorenost za vrednote, Treći program Radio Beograda, br. 19, jesen, 59-70.
  • (1974.): Adornos gnoseologistische Einstellung zur Musik, International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, god. 5, br. 2, 265-276.
  • (1974.): Andreas Liess: Der Weg nach Innen (Ortung ästhetischen Denkens heute), Verlag San Michele, Zürich 1973, pp. 134 (recenzija), International Review of the Aesthetics and Sociology of Music, 5, br. 2, 346-350.
  • (1974.): Amuzija hegelijanstva, Polja, 20, br. 186-187, 12-14.
  • (1974.): Slika čovjeka i kosmosa, Treći program Radio Beograda, br. 21, proljeće, 523-562.
  • (1975.): Granice ontologije umjetnosti u istraživanju književnog djela, Teka, br. 8, proljeće, 318-328.
  • (1975.): Geneza literature, Treći program Radio Beograda, br. 24, zima, 71-128.
  • (1975.): Filozofija prirode, Treći program Radio Beograda, br. 27, jesen, br. 27, 29-112.
  • (1975.): Semiotics and aesthetics: Some preliminary questions of methodology, u: Gino Stefani (ur.), Proceedings of the 1st International Congress on Semiotics of Music. Beograd, 17-21 Oct. 1973, Pesaro: Centro d’Iniziativa Culturale, 245-248.
  • (1976.): Put k ontologiji umjetnosti, u: Ante Marušić (ur.), Svijet umjetnosti: Marksističke interpretacije, Zagreb: Školska knjiga, 195-212.
  • (1976.): Esej kao protuteža filosofijskom sistemu, Delo, 22, br. 5, 30-39.
  • (1976.): Gljive dubrovačkog kraja, Dubrovnik, br. 6, 89-102.
  • (1977.): Muzika i simbolika brojeva, Polja, 23, br. 220-221, 3-6.
  • (1978.): Smrt i beskonačnost, Polja, 24, br. 236, 31-33.
  • (1978.): Filozofija muzike, u: Dobroslav Smiljanić (ur.), Filozofija umetnosti, Beograd: Kolarčev narodni univerzitet, 145-155.
  • (1978.): Filozofija izvan struke, Treći program Radio Beograda, br. 36, zima, 195-216.
  • (1978.): Savremeni estetičari muzike: Muzičari o muzici, Treći program Radio Beograda, br. 39, jesen, 451-481.
  • (1979.): Filozofski pogledi Franca Kafke: Jedan nacrt, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 3, 251-259.
  • (1979.): (Meta)estetika ili estetike marksizma, u: Sreten Petrović, Marksistička estetika: Kritika estetičkog uma, Beograd: BIGZ, 1-9.
  • (1980.): Problem identiteta muzičkog djela, Život umjetnosti, br. 29/30, 92-102
  • (1980.): Jankelevičev muzičko-estetički agnosticizam, Polja, 26, br. 256-257, 197-200.
  • (1980.): Kriza ili kataklizma: Hegel i moderna umetnost, Politika, broj od 14. 6., 10.
  • (1981.): Glazba i gljive padoše nam s neba, Zbornik Trećeg programa Radio Zagreba, br. 6, 195-201.
  • (1981.): Nesreća u sreći, Polja, 27, br. 264, 57-59.
  • (1983.): Estetika i moderna umjetnost, Polja, 29, br. 288, 70-72.

Prijevodi, predgovori

  • (1955.): Günther Anders: Kafka - za i protiv, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Narodna prosvjeta.
  • (1960.): Benedetto Croce: Estetika kao nauka o izrazu i opća lingvistika, preveo Vinko Vitezica, predgovor Ivan Focht, Zagreb: Naprijed.
  • (1960.): György Lukacs: Prolegomena za marksističku estetiku: posebnost kao centralna kategorija estetike, preveo Milan Damjanović, uvodna studija Ivan Focht, Beograd: Nolit.
  • (1960.): Max Raphael: Teorija duhovnog stvaranja na osnovi marksizma, preveo Konstantin Petrović, predgovor Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša
  • (1963.): Max Dessoir: Estetika i opća nauka o umjetnosti, preveo Ivan Focht, Sarajevo: Veselin Masleša.
  • (1968.): Theodor W. Adorno: Filozofija nove muzike, preveo i predgovor napisao Ivan Focht, Beograd: Nolit.
  • (1977.): Eduard Hanslick: O muzički lijepom, predgovor i prijevod Ivan Focht, Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.
  • (1987.): Vladimir Jankélévitch: Muzika i neizrecivo, prevela Jelena Jelić, predgovor Ivan Focht, Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada.

Izvori

  1. Lamed (List za radoznale); Predrag Finci; Sarajevski Pinkas; stranica 11; godina 6., broj 7., srpanj 2013., Preuzeto 12. siječnja 2014.
  2. 2,0 2,1 Mile Stojic (28. travnja 2000.). Huni su razbili srce kontinenta. Dani, preuzeto 12. siječnja 2014.
  3. 3,0 3,1 Ivan Focht. bh-leksikon.ba, preuzeto 12. siječnja 2014.
  4. 4,0 4,1 Ljerka Schiffler, »Ivanu Fochtu - In memoriam«, Časopis Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, vol. 8, No. 1-2 (35-36), Zagreb, prosinac 1992., str. 5. – 6., ISSN 1847-4489 (Hrčak)
  5. Gradska groblja Zagreb: Ivan Focht, Mirogoj RKT-64-I-16

Literatura

  • Ljerka Schiffler, Ivanu Fochtu – In memoriam, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 18/1-2, Zagreb 1992, 5-6.
  • Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 67.
  • Dalibor Davidović: Korak bliže, korak dalje, Odjek, 64, 4, 2011, 33-38 [1]
  • Dalibor Davidović: Tajna glazbe, Arti musices 45 (2014) 1, 3-32
  • Mario Kopić: Krvarenje ljepote, Peščanik, 2013 [2]

Vanjske poveznice

Ivan Focht - mikolog

Ivan Focht o Goetheovu Faustu