Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Iva Lukežić

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Iva Lukežić (Lovreć, 3. siječnja 1936.),[1] hrvatska jezikoslovka, filologinja, kroatistica i dijalektologinja.[2]

Životopis

Rođena u Lovreću. 1957./58. škola došla raditi u Narodnu osmogodišnju školu Jelenje. Učenike je poučavala sve do 1979. godine, nakon čega je otišla na Pedagoški fakultet u Rijeci.[3] Studirala jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i poslije diplome upisala poslijediplomski magistarski studij jezikoslovlja. Na Pedagoškom je fakultetu bila asistentica, pa docentica te profesorica u tri izbora, u kolegijima Staroslavenski jezik, Povijest hrvatskoga jezika i Dijalektologija hrvatskoga jezika. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci osnovala je i provela na poslijediplomski znanstveni studij dijalektologije i povijesti hrvatskoga jezika. Magistrirala je 1982. tezom Govori Donjeg Jelenja, a mentor joj je bio Milan Moguš. Doktorirala na temu Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt.

Objavila je djela:

  • Grobnički govor XX. stoljeća (sa Sanjom Zubčić),
  • ?Zajednička povijest hrvatskih narječja 1 - fonologija,
  • Zajednička povijest hrvatskih narječja 2 - morfologija,
  • Govori Klane i Studene,
  • Hrvatski istarski preporoditelji Matko Laginja,
  • Vjekoslav Spinčić, Matko Mandić (skupina autora),
  • Uredila zbornik u izdanju Katedre Čakavskog sabora za Grobnišćinu,
  • knjigu Devet stoljeća grobničke župe.
  • Priredila zbornik tekstova Jozsefa Berghoffera o fijumanskom idiomu.

Članke je objavila u Fluminensia, Grobničkom zborniku, Lovrećkom libru, Filologiji, Hrvatskome dijalektološkom zborniku. Uvrštena je u Drugi Hercigonjin zbornik. Članica povjerenstva na obrani doktorske disertacije budućoj hrvatskoj akademkinji Silvani Vranić.[4][5]

Bavi se dijalektološkim i jezičnopovijesnim aspektima hrvatskoga jezika. Radove je temeljila na poznavanju činjenica praslavenskih i starojezičnih ishodišta hrvatskoga jezika, koje se znatnim dijelom izvode iz spoznaja o staroslavenskome (prvome pisanome slavenskom) jeziku.[2]

Izvori

  1. (eng.) WorldCat Lukežić, Iva 1936- (pristupljeno 2. ožujka 2018.)
  2. 2,0 2,1 Metelgrad Katalog autora: Iva Lukežić (pristupljeno 2. ožujka 2018.)
  3. OŠ Jelenje-Dražice (Arhivirano 25. siječnja 2014.) Povijest škole (pristupljeno 2. ožujka 2018.)
  4. HAZU Silvana Vranić (pristupljeno 2. ožujka 2018.)
  5. CROSBI Pretraga 96 radova, za izraz: "Iva Lukežić"(pristupljeno 2. ožujka 2018.)

Vanjske poveznice