Ingveonski jezici
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Ingveonski jezici (privatni kod: nsge; sjevernomorski germanski jezici; ingvaeonski jezici), grana zapadnogermanskih jezika iz koje se razvila usporedo s visokonjemačkim jezicima. Iz nje su nastale tri skupine jezika, a. starosaksonski sa srednjodonjonjemačkim jezicima, b. starofrizijski jezik iz kojeg su nastala 3 frizijska jezika, c. staroengleski jezik sa anglijskom, kentskom i zapadnosaksonskom skupinom[1].
Merritt Ruhlen (1991) u nju svrstava engleski i frizijski jezik[2].