Ilja Jefimovič Rjepin

PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Ilja Jefimovič Rjepin (rus. Илья Ефимович Репин, ukr. Ілля Юхимович Рєпін); (5. kolovoza 1844., Čugujiv, Ukrajina – 29. rujna 1930., Kuokkala, Finska; danas Rjepino, Rusija); bio je ruski i ukrajinski slikar,^[1] glavni predstavnik realizma u ruskom slikarstvu tijekom 19. stoljeća, te začetnik kolorizma i plenerizma u Ruskom carstvu.

Ilja je bio jedan od vrsnih slikara udruge ruskih slikara "Peredvižnjevci" i profesor na prestižnoj Akademiji u Sankt Peterburgu. Ilja je predstavljao specifičnu simbiozu ukrajinske i ruske slikarske umjetnosti koja se pokazala primjerom mnogim drugim slikarima u Ruskom carstvu. Radio je povijesne kompozicije i žanr–scene poput djela Burlaci na Volgi (1873.) te brojne portrete ruskih intelektualaca poput L. N. Tolstoja. Utjecao je na brojne naraštaje ruskih i ukrajinskih umjetnika, a bio je i veliki uzor sovjetskom socrealizmu.

Ilja je tijekom cijelog svog života bio povezan sa svojom rodnom Ukrajinom što se odrazilo na niz umjetničkih djela u kojima do izražaja dolazi njegova ljubav prema životopisnom ukrajinskom načinu života i ukrajinskom parodičnom pogledu na život kakav su imali zaporoški kozaci. Ilja je također crtao ilustracije za književna djela Nikolaja Gogolja, točnije Tarasa Buljbu i djelo Sajam. Napravio je četiri nacrta za spomenik ukrajinskom piscu Tarasu Ševčenku kojeg je iznimno cjenio. Nažalost, mnoga kvalitetna umjetnička djela ukrajinske crkvene tematike su uništena tijekom Prvog svjetskog rata.