IRAS (satelit)

Infrared Astronomical Satellite (IRAS)
Organizacija	NASA NIVR SERC
Tip misije	infracrveni svemirski opservatorij
Datum lansiranja	25. siječnja 1983. u 21:17
Raketa nosač	Delta 3910
Mjesto lansiranja	Vandenberg AFB Space Launch Complex 2
Trajanje misije	10 mjeseci
Internet sjedište	IRAS
Masa	1.083 kg
Orbitalni elementi
Orbitalni režim	heliosinkrona orbita
Velika poluos	7.270 km
Ekscentricitet orbite	0,0018392
Inklinacija	98,9591°
Orbitalni period	102,8 minuta
Apoapsis	913,1 km
Periapsis	886,4 km

Infrared Astronomical Satellite (IRAS) bio je prvi opservatorij u svemiru koji je pregledao cijelo nebo u infracrvenim valnim duljinama.

Lansiran u 25. siječnja 1983, misija mu je trajala 10 mjeseci. Teleskop je bio skupni projekt na kojem su radili SAD (NASA), Nizozemska (NIVR), i Velika Britanija (SERC). Teleskop je promotrio više od 250.000 infracrvenih izvora na 12, 25, 60, i 100 mikrometarskim valnim duljinama.

Potporu pri procesiranju i analizi podataka koje je IRAS skupio pružio je Centar za procesiranje i analizu infracrvenih podataka u Kalifornijskom institutu tehnologije. IRASova arhiva se trenutno nalazi u Arhivu infracrvenih znanosti u sklopu IPACa.

Misija

IRAS je bio prvi opservatorij koji je promotrio cijelo nebo na infracrvenim valnim duljinama. Uspješno je mapirao 96% neba četiri puta, na valnim duljinama od 12, 25, 60 i 100 mikrometara, sa rezolucijama koje variraju od 30 kutnih sekundi na 12 mikrometara do 2 kutne minute na 100 mikrometara. Otkrio je oko 350.000 izvora, od kojih mnogi još nisu identificirani. Za oko 75,000 izvora se vjeruje da su zvjezdorodne galaktike, koje su i dalje u fazi formiranja zvijezda. Mnogi drugi izvori su obične zvijezde sa diskovima prašine oko sebe, vjerojatno u ranoj fazi formacije planetarnog sustava. Nova otkrića uključuju disk prašine oko Vege, kao i prve fotografije jezgre Mliječnog puta.

IRASov rad, kao i rad većine infracrvenih satelita poslije njega je jako ograničavao sustav za hlađenje. Kako bi uspješno radio, infracrveni teleskop mora biti ohlađen do kriogenskih temperatura. U slučaju IRASa, 73 kilograma supratekučeg helija održavalo je teleskop na 2 kelvina (oko -271 °C), postupkom hlapljenja. Helij unutar teleskopa je potrošen nakon 10 mjeseci, 22. studenog 1983, pa su prekinuta daljna promatranja zbog pregrijavanja. Letjelica je zadržana u Zemljinoj orbiti.

Novosti

Opservatorij se nekoliko puta našao u vijestima. 10. prosinca 1983. izjavljeno je kako je opservatorij otkrio "nepoznati objekt", prvotno opisan kao "vjerojatno velik kao Jupiter i toliko blizu Zemlji da će postati dio našeg sunčeva sustava." Daljnja je analiza ustvrdila kako su, od nekoliko nepoznatih objekata, njih devet udaljene galaksije a deseti je "intergalaktički cirus". Ni jedna od navedenih nije u Sunčevom sustavu.

Asteroida otkriveno: 3

3200 Phaethon	11. listopad 1983.
3728 IRAS	23. kolovoz 1983.
(10714) 1983 QG	31. kolovoz 1983.

Vidi

• IMPS (IRAS Minor Planet Survey)
• Infrared Astronomical Satellite Asteroid and Comet Survey