Za druga značenja, pogledajte Hrvatsko konjaništvo (Habsburška Monarhija).Hrvatsko konjaništvo (Croati à cavallo, Cavalleria croata) bila je elitna konjanička postrojba Mletačke Republike.
Kao i srodne postrojbe kao što su Oltramarini, Soldati Albanesi i Cappelletti, bila je jednom od ključnih postrojba koje su branile i širile mletačke posjede na istočnojadranskoj obali i zaleđu.
Ljudstvo
Popunjavana je domaćim hrvatskim ljudstvom iz mletačkih posjeda na istočnoj jadranskoj obali. Prvotni su sastav činili predbjeglice, izbjeglice i prognanici sa širega zadarskog područja, a vremenom se postrojba popunjila i Hrvatima iz drugih krajeva: s poluotoka Istre, iz zaljeva Boke kotorske te inih dijelova Dalmacije. Osim Hrvata, u nešto manjoj mjeri bili su i pripadnici drugih naroda koji su došli u ove postrojbe, a to su albanski i crnogorski iseljenici iz Mletačke Albanije. Potonji su bili najviše iz dijela koji je bio pod osmanskom vlašću, od grada Bara prema sjeveru današnje Albanije.
Zapovjedno osoblje
Hrvatsko su konjaništvo predvodili domaći zapovjednici Hrvati. To nije bio nuždni uvjet, jer su osim Hrvata bili i pripadnici drugih naroda, primjerice zabilježeni su zapovjednici iz ugledne albanske obitelji Kruta, onda vjerojatno već kroatizirane. Jezik kojim se zapovijedalo i govorilo u hrvatskom konjaništvu bio je hrvatski jezik (lingua illirica).
Časničko je osoblje djelimice bilo uvježbavano po vojnim kolegijima diljem mletačke Terraferme. Od 1740. godine časnici Hrvatskog konjaništva uvježbavaju se i uče u Vojnome učilištu (Militar Collegio) u Zadru.
Povijest
Javlja se u početnim desetljećima osmanskih upada i osvajanja u južnim hrvatskim krajevima, još od 15. stoljeća. Ključni element koji je pridonio formiranju ove postrojbe je pad zadarsko-biogradskoga zaleđa pod osmanlijsku vlast u 16. stoljeću, što je za posljedicu imalo preseljavanje hrvatskog plemstva s okupiranih posjeda na teritorij koji je bio pod kršćanskom vlašću, na krajeve pod vlašću Mletaka.
Brojni su sa sobom poveli i članove svojih dotadašnjih vojnih družina te ustrojavaju elitne vojne jedinice koje pod mletačkim stijegom nastavljaju protutursku borbu. Primjer za to su hrvatski knezovi Posedarski.
Zadar je u tom vremenu bio glavnim naseljem u tim krajevima. Mlečanima je bio najvećim vojnim uporištem na ovom dijelu istonog Jadrana. Tako je bilo u svim stoljećima sve do pada Mletaka, pa je stoga bio Mlečanima središnje mjesto gdje su djelovali, novačili i uvježbavali vojsku na istočnom Jadranu. Stoga je ova postrojba i ustrojena na zadarskome dijelu dalmatinske bojišnice.
Hrvatsko se je konjaništvo posebice istaklo u Ciparskom, Kandijskom (1645. – 1669.) i Morejskom ratu (1684. – 1699.).
Ratovali su diljem dalmatinske bojišnice te dalje , na jugu sve do ulcinjskog zaleđa. Pokazali su se vrlo učinkovitim, te su istjerivali osmanske postrojbe dalje od mletačke granice odnosno pridonijeli su osvajanjima zemalja pod osmanskom vlašću. Poslije im se djelokrug proširio na cijelu mletačku Terrafermu.
Organizacija
Hrvatsko je konjaništvo bilo organizirano u regimente (reggimento) odnosno pukovnije. Njima je zapovijedao pukovnik (colonnello).
Pukovniju je činio veći broj četa/satnija (compagnia), a bilo ih je najmanje dvije. Svaka je brojila između četrdeset i šezdeset vojnika.
Poznati pripadnici
- fra Filip Grabovac, hrvatski pisac i pjesnik, profesor, franjevac, pretpreporoditelj, bio ja kapelan u ovoj konjaničkoj postrojbi
- Ivan Dalla Costa, brat Anđela Dalla Coste, bio je časnik u ovoj konjaničkoj postrojbi
- Brne Karnarutić[1]
Povezani članci
Izvori
- Lovorka Čoralić i Maja Katušić: Andrija Mladinić i Mihovil Anđelo Filiberi – časnici postrojbe Croati a Cavallo (iz društvene i vojne povijesti Dalmacije u XVIII. stoljeću, Povijesni prilozi 37., 247.-282. (2009.)
- ↑ Skripte FFZG Starija hrvatska književnost - renesansa
Vanjske poveznice
- Zemljovid Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata
- Lovorka Čoralić: Šibenski plemić Nikola Divnić (1654. – 1734.), pukovnik hrvatske lake konjice (Cavalleria Croati), Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br.54 prosinac 2012.
- Lovorka Čoralić i Nedjeljka Balić-Nižić: Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti / Zbornik Zavoda za povijesne znanosti IC JAZU / Zbornik Historijskog zavoda JA / Zbornik Historijskog instituta JA, sv.24 prosinac 2006.
- Lovorka Čoralić: Zadarski patricij Šimun Nassi - pukovnik hrvatskih konjanika u mletačkoj vojsci (početak 18. stoljeća), Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe, sv.4 br.5 srpanj 2013.
- Lovorka Čoralić i Maja Katušić: Kotorski plemići Frano Buća, Gabrijel Vraćen i Nikola Paskvali – zapovjednici mletačkih prekomorskih vojnih postrojbi (prva polovica XVIII. stoljeća), Povijesni prilozi, sv.42 br.42 srpanj 2012.
