Hohenzollern (pruska pokrajina)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir nesamostalni teritorij
Hohenzollern (crveno) u sklopu kraljevine Pruske (plavo)

Hohenzollern (punim imenom Hohenzollernsche Lande ) je bila de facto pokrajina Kraljevine Pruske. Nastala je 1850 spajanjem kneževina od Hohenzollern-Sigmaringen i Hohenzollern-Hechingen nakon što su obje ranije samostalne katoličke kneževske linije kuće Hohenzollern predale svoju suverenost na Prusku, kojom je vladala protestantske grane Hohenzollerna. Koristila je isti grb kao vladajuća dinastija.

Hohenzollern se sastojao od jednog okruga, Regierungsbezirk Sigmaringen.Posljednji popis stanovništva iz 1939 navodio je 74.000 stanovnika. Glavni grad mu je Sigmaringen. Dok je Hohenzollern uživao sva prava kao pokrajina unutar Prusije, uključujući i zastupnike u pruskom parlamentu, njezina vojna pitanjabila su pod nadležnošći Rajnske pokrajine .Regierungsbezirk Sigmaringen dalje je podijeljen u sedam Oberamtsbezirke, iako je samo četiri od njih ostalo 1925, kada su se spojili i ponovno podijelili na dva nova okruga.

Godine 1946, francuska vojna uprava je to područje učinila dijelom savezne države Württemberg-Hohenzollern. Od 1952. Hohenzollern je dio njemačke savezne države Baden-Württemberg.

Nakon regionalnih reformi u 1973 granice Hohenzollerna konačno su ukinute, a regija je sada podijeljena između okruga Sigmaringen i Zollernalbkreis, u sklopu kojih su i zemlje koje nisu bile dio Hohenzollern teritorija.